Koordinator udruge Kristijan Grđan tvrdi da je novi zakon o socijalnoj skrbi, koji bi se uskoro trebao naći pred vladom, puno restriktivniji pa bi stjecanje socijalnih prava za te osobe moglo biti nepovoljnije nego dosad. Dodaje da je socijalna politika prema osobama s duševnim smetnjama u Hrvatskoj dokazano neodgovarajuća jer država ne čini ništa da im osigura ravnopravan položaj i život u zajednici već ih i dalje smješta u zatvorene ustanove socijalne skrbi.
Pročitajte i ovo
'Osobe s duševnim smetnjama sada mogu ostvariti pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak i njegu a prijedlog novog zakona ta prava ukida i uvodi pravo na tzv. intenzivni dodatak koji će se ostvarivati po sasvim novim kriterijima. Također se bojimo da će centralizacija sustava socijalne skrbi odvesti do toga da će država odustati od skrbi za duševno oboljele i prepustiti je lokalnoj samoupravi i političkoj volji lokalne zajednice', kazao je Grđan koji je bio član radne skupine za izradu novog zakona o socijalnoj skrbi.
Jednak broj oboljelih od raka i duševnih bolesti
Prema statističkim pokazateljima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, duševne bolesti zauzimaju u bolničkom pobolu 13,9 posto i zahvaćaju osobe u dobi od 20 do 50 godina, gotovo u jednakom broju kao i oboljeli od raka.
>> Udruga pacijenata: 'Nisu riješene liste čekanja'
Da je socijalna skrbi o osobama s duševnim smetnjama neodgovarajuća, govori i izvješće međunarodne organizacije Human Rights Watch koja je navela da Hrvatska nije poduzela ništa kako bi tim svojim građanima osigurala ravnopravan položaj i život u zajednici, umjesto u zatvorenim ustanovama socijalne skrbi, kazao je Grđan. (Hina)
