No krenimo od početka, hrvatske autoceste idu u ruke privatnog koncesionara, to je odluka Vlade RH. Problem s ovom odlukom imaju prometni stručnjaci. Željko Marušić ističe: ‘Problem je što se kod nas gleda samo što donosi autocesta izravno, a neizravno je znatno više, to je kao da u ljudskom srcu gledate samo protok i energiju za taj protok, ali ljudsko srce znači cijeli organizam’. Ivan Dadić, dekan Prometnog fakulteta naglašava: ‘Strani koncesionar neće voditi računa o općem interesu, o društvenom interesu, neće voditi računa o povećanju bruto domaćeg proizvoda, njega to ne zanima.’
Pročitajte i ovo
Možemo li išta naučiti iz prijašnjih iskustva? Vratimo se 17 godina unatrag. 1995. godine francuska tvrtka dobiva koncesiju nad tunelom Učka i obvezuje se sagraditi istarski ipsilon u punom profilu autoceste. U izgradnju i održavanje dosad je uloženo 650 milijuna eura, a još će se uložiti 300 milijuna - tvrdi direktor Bina Istre David Gabelica: ‘Bit svega jest da će krajnji korisnik plati izgradnju te infrastrukture, a ne porezni obveznik, zbog toga davajući nama koncesiju država sebe oslobađa te velike investicije.’
>> HDZ: Nitko nije dobio mandat da rasprodaje imovinu hrvatskih građana
Drugim riječima gradnja autoceste plaća se od novca prikupljenog cestarinama. Tako Francuzi državi nisu isplatili ni kune koncesijske naknade. Hrvatska na godinu uplaćuje Bina Istri 17 milijuna eura financijskog doprinosa posljednjih 12 godina. Uplaćivat će tako sve do 2027., kada koncesija prestaje. Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš poručuje: ‘Sadašnji koncesionari koji postoje u Hrvatskoj imaju garantirani promet do određene točke i ukoliko promet padne ispod toga očekivanoga iznosa, onda je država dužna sudjelovati u troškovima i u jednom dijelu to se na ovoj istarskoj trasi i događalo.’
Osim istarskog ipsilona, privatni koncesionar upravlja i autocestom Zagreb-Macelj. Ta, tzv. zagorska autocesta, znatno je skuplja od ostalih. Usporedbe radi, od Zagreba do Splita po kilometru ćete platiti približno 49 lipa. Vozite li se autocestom Zagreb - Macelj svaki kilometar platit ćete 79 lipa.
Kakve će biti cijene?
Strah da će koncesionar dizati cijenu cestarine kako želi - nije realan, uvjerava tako ministar Hajdaš Dončić: ‘Cijena cestarine može biti korigirana isključivo za trošak inflacije, nema povećanja cestarina.’
Što točno znači taj ‘trošak inflacije’ objasnio nam je ekonomski analitičar Nove TV Boris Mišević: ‘Primjerice, u ovoj godini ako je neka dionica autoceste stajala 100 kuna, taj koncesionar moći će tu dionicu povećati za eventualno 3 i pol kune jer 3 i pol posto se očekuje da će biti ovogodišnja inflacija.’
A što na sve kažu građani? Na uzorku od 600 ispitanika agencija Ipsos puls za Novu TV doznala je kako čak 59% građana ne podržava davanje autocesta u koncesiju, dok njih 30% podržava namjere Vlade. 10% ne zna. Glavni razlog zašto građani ne podržavaju monetizaciju autoceste je to što su građene novcem hrvatskih građana i nije u redu da stranac na tome profitira, a kao neke od sljedećih razloga ispitanici su naveli kako smatraju da koncesionar neće dobro održavati autoceste, tek 2,5 posto kao razlog navodi strah od povećanja cijena cestarina.
Trenutačno je situacija sljedeća. Vlada je raspisala natječaj. Traži se savjetnik za pripremanje uvjeta pod kojima bi Hrvatska uopće tražila možebitne koncesionare. Iako se špekulira s raznim iznosima, najčešći koji se spominje je onaj od 3 milijarde eura za autoceste. Taj se iznos dobiva na vrlo jednostavan način, radi se kalkulacija prihoda u razdoblju od 30 godina i onda se na to doda neki iznos. To rade stručnjaci konzultanti i to je ono što se ponudi, ne znači da će Vlada i dobiti taj novac. Taj novac popunio bi mnoge rupe koje su se stvorile upravo gradnjom autocesta, ističe Mišević. Tvrtka HAC koja upravlja autocestama je tvrtka koja je maksimalno prezadužena. Njezin dug iznosi oko 4 milijarde eura, što znači ovim novcem taj bi se dug sanirao i hrvatski građani bi bili stabilniji i sigurniji u budućnosti, njihova država ne bi se morala tako snažno zaduživati u njihovo ime jer taj dug koji je nastao u velikom djelu učešćem hrvatskih autocesta bio bi djelomično saniran.
Godinama smo se zaduživali kako bi gradnja autocesta uopće bila moguća, a kamate na kredite su nam iznimno nepovoljne, naglašava Vedriš: ‘Strani koncesionar, koji će očito biti kapitalno izuzetno snažan, on za dugi rok vrlo vjerojatno može pribaviti kapital sa znatno nižom kamatom nego što je Hrvatska dobila ove kredite i što ih otplaćuje.’
Anketa pokazuje da građani žele referendum o koncesiji
Većina onih kojih podržavaju ulazak u proces davanja u koncesiju navodi da autoceste ostaju naše, a država dobiva značajna sredstva te da je važno smanjiti vanjski dug. Gotovo polovica tih ispitanika smatra da državne tvrtke upravljaju autocestom loše te da bi privatni koncesionar bio bolji. Zanimljivo je da od svih ispitanika čak 51% smatra da bi se o ovome pitanju građani morali izjasniti na referendumu, dok 42% posto smatra da to nije pitanje za referendum.
Odlučivalo se o ovom pitanju na referndumu ili ne, svi naši sugovornici slažu se u jednom - javnost dosad premalo zna o prednostima i nedostacima monetizacije autocesta, te općenito o obliku javno-privatnog partnerstva. Nažalost, gotovo sve privatizacije u hrvatskoj povijesti bile su sve samo ne transparentne, gotovo sve privatizacije završile su potpuno drugačijim scenarijem od onog kakav se prvotno najavljivao - nakon potpisanog ugovora prekasno je za analize - no sad još nije.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
-
opa!Modrić potezom zasjenio finale Lige prvaka: Objavom na Instagramu zaludio navijače Real Madrida!
-
SPEKTAKULARNOVIDEO Đani Barbir prošao kroz probleme pa završio Ilića u dosad najvećoj FNC borbi
-
tužna vijestPreminula je Kelly Lee Curtis, glumica i članica jedne od najslavnijih holivudskih obitelji
