Donosimo 5 stvari po kojima bi se novi Obiteljski zakon mogao znatno razlikovati od onog aktualnog (ako ga usvoje)

 Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u petak su se tijekom dana oglasili o napisu iz Jutarnjeg lista o sadržaju nacrta novog Obiteljskog zakona.

Pročitajte i ovo nove kontroverze Otkriveno što sve mijenja nova verzija Obiteljskog zakona, oporba bijesna: "Naša je dužnost da spriječimo ovo nasilje nad obitelji!" POVRIJEDILI OSJEĆAJE GRAĐANA Murganić se ispričala: "Definicija obitelji bila je nespretno složena, u novom prijedlogu neće je biti"

"Držimo kako su objavljene informacije o Nacrtu prijedloga Obiteljskog zakona nepotpune i velikim dijelom netočne. Međutim, naglašavamo kako se još uvijek radi na usuglašavanju Nacrta prijedloga Obiteljskog zakona, a ova verzija nam nije poznata.

Još jednom naglašavamo kako predstoji postupak usuglašavanja s koalicijskim partnerima, koji će biti dovršen do svibnja 2018., a nakon toga će Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona uputiti u javnu raspravu."

Po verziji koja je procurila u medije, izdvojili smo nekoliko razlika u odnosu na prošlu verziju zakona te na stari Obiteljski zakon.

1. Definicija obitelji

Definicija prema kojoj bračni par nije obitelj ukoliko nema djece, i koja je bila najsporniji dio, povučena je iz novog prijedloga zakona. Obitelj je po prvom nacrtu bila definirana kao “majka, otac i njihova djeca, majka s djetetom odnosno otac s djetetom iako ne žive zajedno, te ostali srodnici koji s njima žive”.

U starom zakonu nije definiran pojam obitelji. Naime, preporuka Europske unije je da se obitelj ne definira zakonom, jer su danas obitelji toliko različite da ih je teško definirati.

2. Obrazovanje djeteta

Ponešto je promijenjena odredba o tome da roditelji imaju pravo na obrazovanje djece u skladu s roditeljskim uvjerenjima. Prijašnji je prijedlog propisivao da “roditelji imaju prije svih pravo i slobodu samostalno odlučivati o odgoju i obrazovanju djece, u skladu s vlastitim uvjerenjima”, a u novom prijedlogu stoji kako “roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima”.

3. Izvanbračna zajednica

Briše se odredba iz sadašnjeg zakona, da “izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju primjenjuju odredbe ovoga zakona, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova”.

Odnosno, izvanbračne zajednice više neće biti izjednačene s bračnima. Također, skučen im je i prostor za posvajanje djece. Izvanbračni parovi, moći će posvojiti djecu u uvjetima kada “postoje opravdani razlozi na strani djeteta”.

4. Razvod

Ukoliko bračni partneri imaju djecu, razvod će ponovno pokretati na sudu, umjesto sporazumno pri Centru za socijalnu skrb kao što je to sada.

Odvjetnika, odnosno zaposlenika Centra za posebno skrbništvo dobit će i dijete kojeg će plaćati roditelji, dok ga prema sadašnjem zakonu plaća država.

5. Plan o roditeljskoj skrbi

Ni u prvom ni u drugom nacrtu ne spominje se plan o roditeljskoj skrbi koji su dogovorno sastavljali roditelji u Centru za socijalnu skrb, nakon čega bi ga ovjerio sud i time zaključio razvod.

Prema prijedlozima iz oba nacrta, centri za socijalnu skrb će slati sudu svoje mišljenje o tome kako je najbolje da roditelji nastave skrbiti o djeci nakon razvoda. Sud će svojom odlukom odlučivati s kim će dijete stanovati, kako će viđati drugog roditelja, s kim će provoditi praznike.