"Krvavi Uskrs": "Bio je to upaljač svih događanja"

U utorak, 31. ožujka navršava se 35. godišnjica redarstvene akcije Plitvice u kojoj je kao prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu poginuo policajac Josip Jović (22), zbog čega je akcija oslobađanja Plitvica od pobunjenih Srba nazvana “Krvavi Uskrs”.

tri vijesti o kojima se priča NOVE OPTUŽBE Šok u skijaškom savezu ne jenjava, majka bivšeg reprezentativca za Dnevnik Nove TV: "Jedan mladi život je uništen" 2:47 5 pogoršanje vremena Na snazi meteoalarm, stiže nova oluja! Meteorolog otkrio: "Ova bura će biti daleko najjača" 2:40 5 nema razloga za brigu Niz manjih potresa uznemirio građane, seizmolog: "Veći ih se broj bilježi u podmorju, ali i u susjedstvu"

"Akcija na Plitvicama je po opsegu i događaju bila relativno mala u odnosu na kasnija vojna događanja, ali u psihološkom i političkom smislu to je bio upaljač svih događanja“, rekao je general zbora Josip Lucić, tadašnji zapovjednik Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje, koji je zapovijedao akcijom "Plitvice“.

Prisjećajući se te akcije, ističe kako je "Kroz taj relativno mali događaj snažno buknuo ponos i uvjerenje da imamo snage suprotstaviti se velikosrpskoj politici“.

U ožujku 1991. godine, sedam mjeseci nakon balvan-revolucije i početka oružane pobune dijela srpskog stanovništva protiv nove, demokratski izabrane hrvatske vlasti, srpski ekstremisti organizirali su "miting istine“ na Plitvicama tražeći da Nacionalni park Plitvička jezera postane dio tzv. SAO Krajine, paradržavne tvorevine koju su proglasili u listopadu 1990. godine. Počeli su protjerivati i sve nesrbe djelatnike i članove uprave NP Plitvička jezera. Na Plitvice tih dana dolaze i milicajci iz Knina, pobunjenici blokiraju glavnu prometnicu prema jugu, a na ulazu u Park dižu zastavu tzv. SAO Krajine.

Pobunjeni Srbi trebali su Nacionalni park iz ekonomskih razloga, očekivali su da će on financirati samoproglašenu tzv. SAO Krajinu te je 29. ožujka 15-ak pobunjenih milicajaca nasilno ušlo u upravnu zgradu Parka i uspostavilo nadzor nad njim, navodi Lucić.

Akcija je počela u noći uoči Uskrsa

Dan kasnije, 30. ožujka predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman u Banskim dvorima saziva državno vodstvo koje donosi odluku o akciji, odnosno da se NP Plitvička jezera vrati u ustavnopravni poredak Hrvatske te uspostavi policijska postaja na Plitvičkim jezerima.

Akcija je počela u noći uoči Uskrsa, s 30. na 31. ožujka, područje Plitvičkih jezera bilo je pokriveno snijegom i bila je gusta magla.

Prema Plitvicama su krenuli pripadnici Antiterorističke jedinice (ATJ) Lučko i Jedinice za posebne namjene Rakitje, popularni "Tigrovi“.

Prethodnicu su činila dva borbena oklopna vozila ATJ Lučko, a iza njih autobusi s pripadnicima Rakitja koji su ušli u zasjedu pobunjenih Srba koji su na cestu srušili dva velika stabla. Hrvatski policajci bili su izloženi žestokoj paljbi iz svih oružja s kojima su pobunjenici raspolagali.

U autobus sa specijalcima uletjela tromblonska mina

U prvi autobus, u kojem je Lucić bio sa svojim zamjenikom Zdravkom Andabakom i dijelom snaga, uletjela je trenutna tromblonska mina koja na sreću, zbog neizvučenog osigurača, nije eksplodirala.

"Da je došlo do eksplozije, zasigurno bi stradalo nekoliko desetaka pripadnika jedinice iz Rakitja, koliko ih se tada nalazilo u autobusu“, kaže Lucić.
"Samo postavljanje zasjede i način na koji je postavljena te kako su pucali na nas, tada legalne snage novoizabrane hrvatske vlasti, govori da su bili odlučni uništiti naše snage i masakrirati hrvatsku policiju", kazao je Lucić u razgovoru s Hininim novinarom Tomislavom Delačem.

Nakon toga se glavnina pripadnika Jedinice za posebne namjene Rakitje - zbog moguće nove zasjede, guste magle i visokog snijega, kretala vrlo sporo cestom i kroz šumu te su oko osam sati ujutro došli do hotela Plitvice u čijoj blizini je bilo predviđeno formiranje Policijske postaje koja će provoditi hrvatsku vlast u Nacionalnom parku.

Srpski pobunjenici natjerani su u bijeg prema tada Titovoj Korenici.

Lucić je kazao i da je iza 11 sati istog dana na područje Plitvičkih jezera došla oklopna postrojba JNA koju je vodio general-major Ivan Štimac i u prvom trenutku nastupio neprijateljski prema specijalnim snagama MUP-a, ali kada je vidio čime su ih teroristi napali "promijenio je priču".

Situacija je bila vro napeta jer je JNA sve cijevi uperila prema specijalnim snagama MUP-a, ali su obje strane zadržale hladnokrvnost. Oklopna jedinica JNA se povukla na zahtijevanu udaljenost te nije došlo do oružanog sukoba.

Ranjeno devet specijalaca

Tijekom akcije Plitvice ranjeno je devet pripadnika Jedinice za posebne namjene Rakitje, a poginuo je Josip Jović (22) kojeg je metak pogodio u nezaštićeni dio tijela iako je na sebi imao pancirku. Vrlo brzo je uz pomoć ATJ Lučko i borbenog vozila prebačen do sanitetske kirurške ekipe u kojoj je bio doktor Josip Husar koji je poduzeo sve što je mogao da mu sačuva život, ali su rane bile teške.

U spomen na Jovića, u njegovom rodnom mjestu Aržano, u kolovozu 2023. godine otvoren je Memorijalni centar koji nosi njegovo ime.

Tijekom akcije po šumi je uhićeno 29 srpskih pobunjenika, a među njima su bili i Goran Hadžić i Borivoje Savić, čelnici vukovarskog SDS-a, koji su ubrzo pušteni iz pritvora. Hadžić je tijekom srpske agresije na Hrvatsku bio premijer i predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine, a hrvatsko ga je pravosuđe osudilo za niz ratnih zločina.

Također, kod hotela Plitvice poginuo je i jedan pripadnik te terorističke skupine.

Narednog je dana došla policijska postrojba koju je vodio mladi zapovjednik Tomislav Iljić i uspostavljena je Policijska postaja, a specijalne su postrojbe ostale tamo još dva dana i povukle se. Lucić je kazao i da je nakon te akcije JNA s oko 10.000 vojnika u širem krugu opkolila hrvatske specijalne snage na Plitvičkim jezerima zatvarajući im izlazne pravce te se čekala zapovijed da ih se uništi. No, za to nisu imali niti jedan argument jer je hrvatska policija profesionalno izvršila svoj zadatak te uhapsila teroriste, istaknuo je.