Prometni stručnjaci smatraju da u Hrvatskoj nema nekih opasnih dijelova autoceste, na kojima se nesreće događaju, jer krivica je gotovo uvijek ljudska. 'Nepažnja, umor, ili nekakav subjektivan faktor, budući da su autoceste po konstrukciji takve, da nema nekakvih iznenadnih događaja, glede konstrukcije same autoceste', pojasnio je Žarko Momčilović, sudski vještak za cestovni promet.
Pročitajte i ovo
Posebno opasnima pokazali su se tuneli, čemu svjedoči stravična nesreća u Ledeniku. Neprilagođena brzina kod tunela je kobna pa je posebno važno pridržavati se ograničenja, ili dodatno usporiti ako su vremenski uvjeti loši. 'Uputno je, pri izlasku iz tunela, ipak smanjiti brzinu u odnosu na onu koja je zadana u tunelu. radi toga da se prilagodimo na uvjete koji na s očekuju pri izlasku, a možda ipak nisu primjereni toj brzini kojom se trenutno krećemo', dodaje Momčilović.
Na cestama je sve više vozila izrađenih isključivo prema najvećim sigurnosnim standardima. Karoserija se lakše savija da bi služila kao amortizer za sudar, a pojas i zračni jastuk osiguravaju putnika. Statistički podaci pokazuju da što je više takvih vozila na cestama, posljedice po putnike su blaže. No, pri velikim brzinama na autocesti, ističu stručnjaci, ništa vas ne može spasiti, već samo oprez i prilagođena brzina.
