Prije točno 11 godina Zoran Milanović, tadašnji premijer, i Ivo Josipović, tadašnji predsjednik dočekivali su u Banskim dvorima visoke goste. Na proslavi se nisu pojavili.
Dapače, iz Ureda predsjednika potvrđeno je kako Zoran Milanović nije pozvan. Nije pozvana ni Jadranka Kosor, HDZ-ova premijerka koja je potpisala ugovor o pristupanju.
Na proslavi će ipak biti 200-tinjak gostiju, svima će se obratiti premijer Plenković. Za očekivati je da će se prisjetiti večeri u kojoj je Hrvatska postala dio europske obitelji - i premijer je bio u prvoj delegaciji hrvatskih europarlamentaraca.
Pročitajte i ovo
Nova nada?
Plenković se kod turskog ministra založio za hrvatskog kapetana u zatvoru
Mnogo toga se dogodilo u 11 godina u Hrvatskoj. Danas Hrvatska ima razvijenije gospodarstvo, manju nezaposlenost, ali veću inflaciju, puno veće tržište rada, europske fondove.
Podaci kažu da je Hrvatska iskoristila preko 12 milijardi eura iz europskih fondova, njima su građene škole, bolnice, mostovi, no najveći problem, i za Europu i za Hrvatsku je demografija.
Članstvo u EU-u nabolje je promijenilo Hrvatsku koja ubrzanim koracima hvata priključak s članicama koje su duže u Uniji, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković. Govoreći u povodu 11. obljetnice članstva u europskom bloku, Plenković je rekao da se podigla kvaliteta života, da su rasle plaće, mirovine i BDP te osnaženi hrvatsko gospodarstvo i institucije.
"S 52 posto razvijenosti na razini EU-a došli smo na 76 posto", izjavio je Plenković na prijemu za državne dužnosnike i strane diplomate u Banskim dvorima.
S rastom BDP-a u prvom kvartalu od 3,9 posto Hrvatska je druga iza Malte, a s projiciranim rastom od 3 do 3,5 posto do kraja godine rasla bi tri do četiri puta više od prosjeka EU-a i eurozone, rekao je Planković.
"To znači hvatanje koraka s članicama poput Mađarske koje su u Uniji 20 godina", istaknuo je.
Istovremeno je upozorio na goleme sigurnosne, ekonomske, socijalne, energetske izazove s kojima se suočavaju EU i svijet, posebno rat u Ukrajini, sukob Hamasa i Izraela te migracije.
"Posljedice velike migrantske krize 2015. i 2016. vide se i danas, primjerice na nedavnim europskim izborima i osjećat će se i dalje. Zato ta potencijalna žarišta nezadovoljstva među europskim narodima moramo kao politički odgovorni ljudi rješavati na način koji je najbolji, najsigurniji, najprimjereniji, koji će održati naš način života, gospodarstvo i sigurnost", istaknuo je Plenković.
Rekao je da cilj ostaje ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i da bi Hrvatska u proljeće 2026. mogla zaokružiti sve bitne vanjskopolitičke ambicije.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.