Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Što motivira poduzetnika da svoj novac uloži u nečiju izbornu kampanju? Pitanje je koje se vrti po glavi hrvatskim građanima već dulji niz godina. Na primjeru aktualnog predsjednika u igri su bile prijateljske veze, odnosno podrška njegovom programu. Na listi Mesićevih dobročinitelja prije 5 godina našao se i vlasnik Orbica, koji mu je donirao 75 tisuća kuna.


'Predsjednik i ja smo imali vrlo slične poglede na politički život u Hrvatskoj', kaže Branko Roglić, vlasnik Orbica d.o.o. Mesić je od privatnih osoba na izborima 2004. prikupio nešto manje od 2 milijuna kuna. Na listi donatora našla su se brojna poznata imena, od vlasnika Soliduma Željka Žužića koji je dao 450 tisuća kuna, zatim bivšeg predsjednika Uprave Podravke Darka Marinca koji je donirao 70 tisuća kuna, do Štefanije Balog vlasnice Arhitektonskog studija i Mesićeve financijske direktorice u kampanji, koja je donirala 370 tisuća kuna. Novac je, kaže, uložila jer joj je Mesić prijatelj i jer je vjerovala u njegov program.

Odmah vam mogu odgovorno reći mi smo najbolji primjer da to smo imali puno više posla prije nego što je predsjednik Mesić postao predsjednik. Svi sponzori predsjednika Mesića niti su očekivali nešto, niti su tražili niti su dobili', rekla je Štefanija Balog. Za razliku od Mesićeve poduže liste donatora, njegova tada najljuća protukandidatkinja Jadranka Kosor prijavila je tek jednog, svoju stranku HDZ, koja je za kampanju dala oko 6 i pol milijuna kuna. Jesu li u to bile uključene i donacije ili je sav novac uzet iz stranačke blagajne, odnosno državnog proračuna, ostalo je nepoznato. Zašto? Zbog lošeg zakona, naravno.

SDP za Josipovića potrošit će 4 milijuna kuna?

 A na koji će način kampanju financirati sadašnji predsjednički kandidati? Stožer SDP-ovog Ive Josipovića procjenjuje da će potrošiti oko 4 milijuna kuna. Veći će dio namiriti stranka, no dobro će, kažu, doći i koja donacija.  'Nećemo prihvatiti niti jednu donaciju pravne osobe, znači iz tvrtke, koja neuredno isplaćuje radnike, koja neuredno posluje i gdje su radnici ugrožena njihova prava', kaže Mirando Mrsić, voditelj kampanje Ive Josipovića.  Slične načine financiranja planiraju i u HNS-u, gdje za kampanju Vesne Pusić namjeravaju utrošiti također 4 milijuna kuna. 

U SAD-u kod financiranja kampanja svi znaju sve - koliko je koji kandidat dobio novca, tko je donator i u kojoj je tvrtki zaposlen. Hoće li se isto znati i u Hrvatskoj?

'Namjeravamo jasno prikupiti donacije od pravnih i fizičkih osoba, jedan dio će stranka dati vjerojatno iz svog budžeta i stranka će značajno pomognuti s infrastrukturom, odnosno ljudima koji rade na terenu', kaže Boris Blažeković iz HNS-a.

Što je s nezavisnim kandidatima?

 No što je s nezavisnim kandidatima, iza kojih ne stoji stranačka blagajna? Čelnik HGK Nadan Vidošević računa na 5 milijuna kuna. Dio novca pripast će mu od države, a bude li potrebno, spreman je kaže posegnuti i u vlastiti džep. Računa i na donacije, ali ne od velikih kompanija, već manjih poduzeća.

'Kad daje nezavisnom kandidatu onda je to vjerovanje u ono što taj govori. Jer kad date meni novac, niste kupili nikoga. Kada financirate kandidata političke stranke, onda to nije vjera u konkretnu osobu nego je to i očekivanje kako bih rekao nekih poslova koji bi mogli kasnije nastupiti', kaže Nadan Vidošević.  S ovim se slaže i Vesna Škare Ožbolt, koja na izbore također izlazi kao nezavisni kandidat. U kampanju će utrošiti 5 milijuna kuna, no s donacijama je na oprezu. Jednu je, kaže, čak i odbila.

'To vam je kao da stavite ruku u škrinju sa zlatom, pitanje je koja bi to krajnja cijena bila. I zato sam rekla ne', tvrdi Vesna Pusić. A da tvrtke itekako mogu uvjetovati financijsku pomoć osjetila je na primjeru vlastite stranke. 'To je bio slučaj da se bivšem predsjedniku stranke nudio jedan poslovni čovjek koji je rekao da će donirati novce ukoliko bude u izvršnoj vlasti', dodala je Pusić.

Odzvonilo je vremenu Franje Tuđmana

Prošla su kaže vremena Franje Tuđmana, koji je imao daleko veće ovlasti nego sadašnji predsjednik. Pa je time ujedno i mogao ispunjavati zahtjeve svojih sponzora kako god je htio. Većina naših sugovornika smatra da donacije nisu uteg oko vrata. S tim se ne slaže i poznati dečko s Trešnjevke, koji se opet kandidira za predsjednika , i apsolutni je rekorder po pitanju financiranja kampanje. U nju, naime, namjerava uložiti 10 milijuna kuna. Donacije za njega ne dolaze u obzir.

'Ne želim donaciju jer bi to značilo da sam nekome nešto dužan. To je problem općenito s političarima koji se financiraju iz tih sumnjivih izvora, kao što su to lobiji, kao što su neke interesne grupe i jednom kada uđe na Pantovčak nekome su nešto dužni', kaže nezavisni kandidat Boris Mikšić. 'Pogledajte npr. Busha, koju je on napravio situaciju, ne samo u Americi, već u čitavom svijetu zbog toga što je zastupao interese određenih lobija', dodaje Mikšić.

U SAD-u se sve zna

A kad smo već kod SAD-a, evo kako su oni riješili pitanje financiranja kampanja. Tamo svi znaju sve, pa tako i koliko je koji kandidat dobio novca, tko je donator i u kojoj je tvrtki zaposlen. Od samog početka kampanje Barack Obama izbjegavao je velike donatore poput farmaceutskih industrija i sličnih interesnih skupina. Samo u srpnju 2008. njegova kampanja skupila je 52 milijuna dolara, a unutar tog iznosa prosječna donacija iznosila je 68 dolara. Obamin račun u svakom slučaju je čist. Hoće li čisti račun imati i budući hrvatski predsjednik odgovor na to pitanje vjerujemo da će dati državna revizija.

Emisiju  Novac gledajte u nedjelju, u jutarnjem terminu Nove TV.