Mnogi će reći kako nikada ne bi živjeli na selu. Ipak, sve je veći broj ljudi koji iz grada, barem tijekom vikenda, bježe upravo u ovakvo okružje kako bi odmorili dušu. No punjenje baterija za nove radne pobjede ne znaci nužno i ljenčarenje u hladovini. Siniša Križanec, vlasnik dvorca Bežanec u Hrvatskom Zagorju, ističe: 'Naše goste često imamo prilike vidjeti kako u štali pomažu u čišćenju boksova ili u spremanju sijena. Štoviše, organiziramo i natjecanja u kojima plaste sijeno a imamo i vrt s lopatarima koji uglavnom održavaju naši gosti'.
Pročitajte i ovo
Turistima zanimljivo jer toga ima sve manje
Timarenje domaćih životinja, berba grozđa, potraga za tartufima ili berba maslina - za turiste'gladne' novih iskustava ovo je pravi odabir godišnjeg odmora. Mnogi se sigurno pitaju zašto bi netko platio godišnji odmor i proveo ga u obavljanju poslova svog domaćina? Je li u pitanju prezasićenost suvremenim životom? Križanec objašnjava da se turisti rado uključuju u sve ruralne koncepte i doživljavaju prirodu kao jedan svrsishodniji način nego mi jer se u svijetu ovakva priroda oko ovakvih objekata sve manje može naći. S druge strane, u Hrvatskoj raskoš naturalne privrede postoji još uvijek.
Dvorci
Zagorje slovi kao najmanja regija na svijetu s najvećom koncentracijom dvoraca. Ima ih više od 50, no u funkciji ih je tek pet. Križanec ističe kako je popunjen gotovo cijelu godinu. Većinom su to seminari ili diplomatski protokoli, no može se pohvaliti i stalnim gostima koji, da bi doživjeli plemički način seoskog života, putuju čak iz Austrije i Francuske. Osim berbe vrganja, turistima je osobito draga i tzv. ledena berba, koja se odvija u siječnju. Traje cijelu noć a temperature padaju i do minus 15 stupnjeva.
Seoska domaćinstva
Nesto slično, doduše u manjoj mjeri nude i seoska domaćinstva. Medu njima je Krunoslav Švigir, voditelj Kleti Kozjak, koja je u funkciji tek nešto više od godinu dana. Za 190 kuna po danu možete mirno spavati, dobro se najesti, ali i pomusti kozu. Švigir dodaje: 'Evo, sad je sezona berbe grozđa, može se malo zašuljati u pokoji vinograd. U sklopu objekta imamo farmu s kozama, znači može se musti i hraniti koze'. A proizvodnja domaćeg kozjeg sira bio je i glavni razlog zbog kojeg je ova obitelj pokrenula seoski turizam. Cijela investicija stajala ih je oko 2 milijuna kuna. Dio novca uštedjeli su sami, dio je pokrio kredit a svega 10 posto investicije otpalo je na poticaje ministarstva. Kao i kod većine zagorskih domaćinstava, Kozjak najveći promet ostvaruje ljeti i tijekom jeseni. Ponudu namjerava obogatiti jos nekim sadržajima, no s njihovom realizacijom jos će malo pričekati. U planu su jos dvije drvene kuće, koje bi stajale same za sebe izvan objekta. U njima ne bi bilo centralnog grijanja već drvena peć koju bi gosti sami ložili, tj. otvoreni kamin. Svaka kućica imala bi svoje dvorište i u njemu psa, koku, puricu i gusku za koje bi gost bio zadužen kako bi se mogao prehraniti taj dan.
Daleko ispod europskog prosjeka
Unatoč velikim potencijalima seoski turizam u Hrvatskoj nije dovoljno iskorišten. U razvijenijim europskim zemljama na taj oblik turizma otpada 20 posto turističke ponude. U Hrvatskoj ono čini tek 5 posto ukupnog turizma. Pa ipak, broj takvih domaćinstava iz godine u godinu raste. U Hrvatskoj ih je trenutno 300-injak. Gostima nude čari sela koje ovi objeručke prihvaćaju. Kako i ne bi, kada je smještaj na seoskom gospodarstvu među jeftinijima u državi. U dvorcu Bežanec, gdje je vrijeme odavno stalo, noćenje za dvije osobe stoji oko 600 kuna, a u tu cijenu uključena je i želja gosta da primjerice, ukoliko želi, počisti staju ili pokosi travu. Bez obzira što netko o tome mislio, jedno je sigurno - ovakav oblik turizma definitivno ima duha.
Emisiju Novac pogledajte nedjeljom, u jutarnjem programu Nove TV.
