Sporno zemljište na Mljetu, koje je tamošnja općinska vlast prodala zagrebačkoj tvrtki Adria sistem, u vlasništvu je države i Općina Mljet nije imala pravo njime raspolagati, pravomoćno je presudio Županijski sud u Dubrovniku.
Državno odvjetništvo RH, koje je prije prodaje upozorilo Općinu Mljet da nije vlasnik zemljišta, objavilo je na svojim web stranicama da je zaprimilo presudu Županijskog suda u Dubrovniku u parnici države protiv Općine Mljet radi uknjižbe prava vlasništva.
Tom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda dubrovačkog Općinskog suda s kraja svibnja 2005. i odbijena žalba općine Mljet.
Prvostupanjskom presudom, koja je tako postala pravomoćna, dopuštena je uknjižba prava vlasništva u korist države na velikom broju nekretnina u katastarskoj općini Požura na Mljetu.
Po ocjeni Županijskog suda država je te nekretnine stekla temeljem Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
U DORH-u smatraju da je pravomoćna presuda potvrdila njihov stav da su sve šume, te poljoprivredna i šumska zemljišta na Mljetu, koja su bila u društvenom vlasništvu na dan stupanja na snagu navedenih zakona, postali vlasništvo Republike Hrvatske.
Županijski sud u Dubrovniku potvrdio je i odluku Općinskog suda u Dubrovniku kojom je odbijen zahtjev Adria sistema za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama u katastarskoj općini Korita, a koje je ta tvrtka kupila od Općine Mljet.
U DORH-u objašnjavaju da to znači da će na nekretninama i dalje egzistirati upis Republike Hrvatske kao vlasnika, a što je Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku ishodilo u ožujku 2006.
Riječ je o slučaju u kojem je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku u kolovozu 2004., nakon što je Općina Mljet raspisala natječaj za prodaju, upozorilo da Općina nije ovlaštena raspolagati tim nekretninama jer su one po sili zakona već prije postale vlasništvo države. Usprkos upozorenju, Općina Mljet je sklopila kupoprodajni ugovor s Adria sistemom koji je na javnom natječaju za 2,8 milijuna eura kupio oko 220 tisuća četvornih metara, od čega je oko 40 tisuća građevinsko zemljište.
