Short fondovi: Rizik velik, ali dobit i do 500 posto

'Radi se o investicijskim fondovima koji ulažu u određeni oblik imovine koji može biti pojedini burzovni indeks, bazni materijali znači pojedini gospodarski sektori ili čak pojedino tržište ili pojedina regija čija se vrijednost kreće u obrnutom smjeru od imovine koju on pokriva', objasnio nam je Vilim Klemen, iz Momentum brokera. Ultra short fondovi se zapravo klade na mogućnost pada vrijednosti imovine koju prate. Pravi takav fond pokrenula je 2007. godine američka kompanija Pro shares, kada je shvatila da bi u Americi moglo doći do korekcije tržišta.

Pročitajte i ovo Za podizanje standarda Poljska će dobiti 137 milijardi eura od EU-a: "To je hrpa novca, dobro ćemo ga iskoristiti" 449 milijuna eura Grčić: Hrvatsku čeka investicijski 'boom' od EU fondova

2008. i početkom 2009. godine kada je na tržištima kapitala došlo do povijesnih korekcija i padova, ovi fondovi su imali vrlo dobre prinose. 'To bi značilo, preneseno, da su na negativni pad od 50 posto, oni imali pozitivan prinos od 100 posto, što bi značilo da oni imaju exposure najčešće u iznosu od 200 posto u odnosu na određeni indeks' dodatno je pojasnio Jakov Kozina iz FIMA-e. Ultra short fondovi najčešće su koncipirani kao ETF-ovi ili exchange traded funds, fondovi čijim se udjelima trguje na burzi, a koji prate kretanje nekog indeksa. Najčešće prate američki Dow jones indeks. Imaju male naknade i rade na principu financijske poluge.

Samo kao kratkoročno ulaganja, najviše tri do pet dana

Pravilo financijske poluge jest korištenje tuđih izvora financiranja, a isplati se sve dok se poslovanjem ostvaruje stopa rentabilnosti, veća od ponderirane kamatne stope po kojoj se plaćaju kamate na tuđi kapital. 'Ako ulazite u short on nije pogodan za dugoročno investiranje, dapače takvi fondovi su se pokazali da je dovoljno tri do pet dana biti u njima i izaći van', istaknuo je Igor Kos it tvrtke To One. Veća mogućnost zarade u kratkom roku znači i veći rizik. Puno veći su i pomaci u cijenama, nerijetko i do dvadeset posto u jednom danu. Zbog toga se u ovakav oblik investiranja ne upuštaju ulagači koji ne mogu trgovati na dnevnoj bazi i koji nemaju veći kapital.

'Zarada može biti jako velika ali isto tako može biti i jako veliki gubitak. Prošle godine, kada su na primjer dionička tržišta padala, zapravo jedini instrument, jedini vrijednosni papir bili su ti short i ultra short fondovi, tako da su na primjer ulagači, koji su ulagali u neke od tih fondova, mogli teoretski zaraditi prinose i od 400-500 posto na godišnjoj razini', objasnio je Klemen.

SAD su meka za short fondove

Ultra shot fondovi ne postoje u Hrvatskoj, prvenstveno jer short sales nije dozvoljen. Ima ih na europskim tržištima, no nisu likvidni kao oni američki. Iako su jedini imali prinose u vrijeme kada su se konzervativniji ulagači hvatali za glavu zbog gubitaka, trenutno su zbog laganog oporavka tržišta na gubitku. No, ulagačima koji su u pravo vrijeme odabrali pravu strategiju i pristali na rizik koji ovakvi fondovi donose, donijeli su pravu zaradu.

'To vam meni sliči kao da idete u lov rakova u zimskom periodu u Beringovo more. To vam je definitivno ta usporedba. Mnogi će biti slavljeni, ali o onima koji su tamo ostali nitko na žalost ne priča', slikovito je zaključio Kos.