"Senat čestita Hrvatskoj i Albaniji na pozivu NATO-a za pristupne pregovore, prepoznajući povijesnu narav tog postignuća, zasluženog s godinama marljivog rada i pokazane predanosti zajedničkoj sigurnosti i vrijednostima NATO članica", navodi se u rezoluciji, koju je Senat izglasao 20. svibnja.
Senat je u dokumentu također izrazio "snažnu podršku pravodobnom dovršetku procesa pristupanja za Hrvatsku i Albaniju".
U rezoluciji se navodi kako bi Protokoli o pristupanju NATO-u Hrvatske i Albanije trebali biti potpisani do kraja srpnja ove godine, a proces ratifikacije dovršen bez odgoda.
Glavni pokrovitelj rezolucije je republikanski senator iz države Ohio George Voinovich, a podržali su je i predsjednik Vanjskopolitičkog odbora senata demokrat Joe Biden, najviši republikanski član odbora senator Richard Lugar, te demokratski senator Joseph Lieberman.
"Hrvatska i Albanija pokazale su spremnost da rade za članstvo, i ja sam zadovoljan što ih je NATO stavio na put da to ostvare. Te su zemlje iskusile ugnjetavanje i znaju važnost demokracije. Vjerujem da će dati značajan doprinos našem Savezu", istaknuo je Voinovich u priopćenju koji je 21. svibnja objavio njegovog ured.
Senator Voinovich (71), bivši guverner Ohia i gradonačelnik Clevelanda, rođen u SAD kao dijete imigranata - oca Srbina iz Hrvatske i majke Slovenke, od ulaska u Senat 1999. se zalaže za proširenje NATO-a na istočnoeuropske zemlje, posebno na jugoistok Europe, što je, po njegovim riječima "način za jačanje nacionalne sigurnosti SAD, te jačanja sigurnosti i stabilnosti u svijetu".
U rezoluciji usvojenoj na njegov prijedlog, Senat iskazuje i "punu potporu Intenzivnom dijalogu NATO-a s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom" o cijelom spektru političkih, vojnih, financijskih i sigurnosnih pitanja, povezanih s njihovim aspiracijama za članstvo u NATO-u.
Senat je također snažno podržao "aspiracije Ukrajine i Gruzije da budu integrirane u euroatlantsku zajednicu".
Rezolucijom se podržava nastavak politike otvorenih vrata NATO-a za sve europske demokracije voljne prihvatiti odgovornosti članstva, te upozorava da ni jedna zemlja izvan NATO-a nema pravo glasa ili veta o odlukama o članstvu zemalja u Savezu.
Bez poimeničnog spominjanja, posljednja je opaska upućene Rusiji, čije je snažno protivljenje primanju Ukrajine i Gruzije u NATO-ov Akcijski plan za članstvo (MAP), prihvaćeno od nekih velikih europskih članica Saveza, spriječilo konsenzus o tom pitanju na summitu Saveza u Bukureštu 2-4. travnja.
U senatskoj rezolucije ne spominje se Makedonija, članica Jadransko-američke povelje i MAP-a zajedno s Hrvatskom i Albanijom, čije je pozivanje u članstvo NATO-a u Bukureštu spriječeno vetom Grčke, zbog spora oko imena Makedonije.
