Odbor podržao podizanje depozita

Suzdržani su ostali SDP-ovi zastupnici, koji tvrde da je riječ o fikciji i 'zakonu za umirenje građana'.

Pročitajte i ovo samo jedna u nizu afera Grbin očekuje potporu oporbe: "Smjena ministra i savjetnika ne znači ništa, predložit ćemo raspuštanje Sabora" PRIJEDLOZI IDU NA VLADU Uranjeni božićni poklon? Umirovljenici dogovorili veće usklađivanje mirovina, uvodi se godišnji dodatak

Ravnatelj Uprave za financijski sustav Ministarstva financija Damir Kaufman uvodno je obrazložio kako bi država jamčila za depozite do 400 tisuća kuna, a od 1. siječnja 2010. to bi se jamstvo proširilo na sve fizičke osobe i male poduzetnike.

'Podizanje visine osiguranih depozita predlažemo da bismo u stanju globalne financijske krize potcrtali stabilnost hrvatskog bankarskog sustava', istaknuo je Kaufman. 

>> Povećan iznos osigurane štednje na 400 tisuća kuna

Vlada također predlaže smanjenje godišnje premijske stope s predviđenih 0,5 na 0,4 posto, što bi bankama trebalo olakšati 10-tak posto veći trošak zbog povećanja visine osiguranih depozita.

Iako smatraju da će predloženo povećanje osiguranih štednih uloga pridonijeti umirenju štediša, vanjski članovi Odbora predložili su da se poveća i odgovornost banaka.

Srećko Jelinić predložio je da se, umjesto premijskog, uvede solidarno osiguranje banaka, po uzoru na osiguravajuća društva.

'Premijsko osiguranje ide na štetu države. Ako netko diže korist, onda neka snosi i rizik', rekao je Jelinić, no Kaufman je odbacio njegov prijedlog, ističući da se takav sustav u Italiji pokazao lošim.

Podizanje osiguranih depozita Boris Šprem ocijenio je fikcijom, jer će se, kaže, fond iz kojeg bi se u slučaju propasti banaka trebali isplaćivati osigurani depoziti, napuniti sa svega 1,8 milijardi kuna. To je, smatra Šprem, dovoljno za samo 4.500 štediša.

I njegova stranačka kolegica Ingrid Antičević-Marinović drži da država ide na ruku bankama, umjesto da zaštiti građane.

'Umjesto diktature proleterijata, imamo nesmiljenu diktaturu kapitala', izjavila je Antičević-Marinović, koja predloženi zakon naziva 'zakonom za umirenje građana'.