Posluju s dobitkom: Svjetla točka drvne industrije

Iako je u pitanju drvna industrija, sektor koji je najviše pogođen recesijom, Spin Valis posluje s dobitkom. Čak 80 posto svojih proizvoda izvozi na zapadnoeuropska tržišta, ista ona koja su dolaskom recesije sredinom prošle godine počela masovno otkazivati narudžbe. Uprava tada nije dvojila ni minute, pa je agresivno krenula u borbu. Prvi korak bio je osvajanje novih tržišta, ali i otpuštanje radnika. Jenjavanjem recesije, narudžbe su ponovno počele stizati, a većina otpuštenih radnika vraćena je na svoje radno mjesto. Samo ove godine tvrtka je napravila 77 novih proizvoda, koji će većinom na strana tržišta. Predsjednik Uprave Spin Valis,
Zdravko Jelčić, pojašnjava: 'Mi smo osuđeni na izvoz. Naši kapaciteti su takvi da mi nemamo što raditi samo na domaćem tržištu. Na domaćem tržištu plasiramo do 20 posto, 80 posto plasiramo na ino tržišta. 50 posto otprilike direktno izvozimo, 30 posto preko posrednika.'

Pročitajte i ovo Anketa Dnevnika Nove TV Hrvati otkrili što misle tko je kriv za propast tekstilne industrije u zemlji: Evo rezultata glasanja Potpisan Granski kolektivni ugovor za drvnu i papirnu industriju

Revizijom privatizacije nije utvrđena niti jedna jedina nepravilnost

Tvrtka Spin Valis postoji od sredine prošlog stoljeća. Prvo kao zadruga, danas kao dioničko društvo. S tvrtkom kćeri Valis Fagus zapošljava 460 radnika, a samo ove godine uložili su oko milijun eura u proizvodnu tehnologiju. Jedna od rijetkih tvrtki kod koje revizijom privatizacije nije utvrđena niti jedna jedina nepravilnost. Sve svoje obveze prema državi, dobavljačima i bankama plaća na vrijeme, i povrh svega godinu na izmaku završit će u plusu u godini recesije imat će oko 50-ak milijuna dolara suficita. Jelčić dodaje: 'Prošle godine je drvoprerađivački sektor izvezao roba u vrijednosti 980 milijuna dolara, dakle nepunu jednu milijardu je ukupan izvoz i ostvaren je visoki devizni suficit.'

To je ogromno bogatstvo, a svjesni smo da ovaj proračun kakav je ne da će imati rupe, nego kratere. Da bi popunili te rupe, oni moraju nešto prodavati. Pošto više nema hotela, banaka, velikih tvrtki, ostaju im samo Hrvatske šume i ostaje im voda. Borislav Sunjog Drvna industrija ostvaruje najveći suficit od svih industrija u Hrvatskoj. Za razliku od primjerice brodogradnje, čija je uvozna komponenta oko 75 posto, drvna industrija uvozi svega pet posto sirovina. I baš kada pomislimo kako je u pitanju zlatna koka domaćeg gospodarstva, slijedi hladan tuš. Hrvatska drvna industrija do prije rata zapošljavala je preko 48 tisuća radnika. Danas ih je ostalo tek nešto više od 19 tisuća, a samo u posljednjih godinu dana otpušteno je preko sedam tisuća radnika. Kako stvari stoje, tu brojka neće stati. Zar je moguće da država pokriva oči pred kolapsom ove strateški važne grane gospodarstva?

Tko je ovdje lud?

Borislav Sunjog iz Sindikata drvne i papirne industrije smatra kako hrvatska Vlada namjerno uništava drvnu industriju jer su Hrvatske šume jedini potencijal koji još imamo za prodaju. A je li uistinu tako? Pogledajmo primjer Spin Valisa. Tvrtka na čijoj izvoznoj politici može zavidjeti svaka druga kompanija u zemlji, teškom mukom bori se s konkurencijom. Ništa čudno s obzirom da je zbog drastičnog povećanja troškova inputa, bila prisiljena povećati cijenu svojih proizvoda. Glavobolje im stvara i jaka kuna, zbog koje domaća drvna industrija godišnje gubi između 5 i 7 milijuna kuna. Još jedna u nizu apsurdnosti hrvatske gospodarske politike je i uvoz namještaja. Da stvar bude još gora, preko 80 posto tog namještaja ne odgovara kvaliteti i zdravstvenim standardima. Sunjog objašnjava: 'Oni u sebi sadrže formaldehid, dakle otrov, čak i teške metale. Ja ne znam tko to dozvoli, koji to lobiji rade. Da bude najžalosnije, naši ljudi kako nemaju novca, kako rade za male plaće prisiljeni su kupovati taj namještaj i u kuću si dovesti otrov.'

Bez sumnje, hrvatska Vlada je u ovoj priči pokazala svu apsurdnost svoje gospodarske politike. Biti proizvođač u Hrvatskoj nije nimalo jednostavno. Pa kako bi i bilo kada je Hrvatska sa ukupno 18 posto industrijske proizvodnje na razini afričkih zemalja. U zadnje tri godine drvni je sektor od države dobio oko 150 milijuna kuna poticaja. Za ilustraciju, samo za otpremu pošte u državnoj upravi prošle je godine potrošeno čak 180 milijuna kuna. Slijedom svega navedenog, s pravom se na kraju možemo zapitati - tko je ovdje lud? Sunjog o poticajima zaključuje: 'To je isto kao kada bi liječnik koji mora dati pacijentu dvije litre krvi dao dva deci i rekao da mu je pomogao, ali on bi ipak umro od toga. Tako će se ugasiti i naša drvna industrija.'

Emisiju Novac gledajte u nedjelju, u jutarnjem terminu programa Nove TV.