Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Poslodavci su odgovorili na premijerkin apel da oni koji su uspješni i bilježe dobre poslovne rezultate ne otpuštaju radnike.


Na upit naše novinarke premijerki poručuju da i Vlada treba pomoći. Gospodarstvo bi trebali probuditi kapitalni projekti, no, njih još nema. Pogledi gotovo 320 tisuća nezaposlenih uprti su u oglase na burzama. Premijerkin jedini komentar na poražavajuću statistiku bio je apel poslodavcima da ne dijele otkaze. Oni pak tvrde, to ne ovisi o nama.

Vezani članci Zdravko Marić Poslodavci traže rasterećenje troška rada, Marić objasnio: ''Ključne su dvije stvari'' Radnici - 1 Zaposlili biste sezonca? Ovaj će proces sve olakšati

'Tu očekujemo kao poslodavci da nam i Vlada pomogne u stvaranju te poduzetničke klime koja baš nije ovaj čas prisutna u Hrvatskoj koja će omogućiti ili ohrabriti poslodavce da budu hrabriji i da više razmišljaju o nekim investicijama, o širenju svog poslovanja i da hrabro odluče čuvati radna mjesta', tvrdi Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Investicije će smekšati banke?

Kapitalne investicije još se čekaju. One bi trebale smekšati i banke na povoljnije uvjete kreditiranja. Nezadovoljni ste naknadom ili troškovima? Probleme s bankom od danas možete riješiti mirenjem umjesto sporim sudskim procesom.

U Hrvatskoj će to vjerojatno zanimati negdje oko 750 do 800 tisuća građana, toliko ima zaostalih predmeta u kontinuitetu. Taj broje se smanjuje, ali zadnje vrijeme, primjerice pri trgovačkim sudovima, rapidno raste.

Sve to zahvaljujući i lošoj gospodarskoj situaciji. Samo tri posto sporova rješava se nagodbom. Mirenjem bi se i uštedjelo. Jedan spor, procjenjuju u Centru za mirenje stoji oko 100 tisuća kuna, dok bi se uspješno mirenje plaćalo 2 800 kuna. Prvu godinu je i besplatno.

Ocjena ustavnosti devizne klauzule

Još kad bi i banke svoje kriterije spustile na zemlju. Sindikati traže ocjenu ustavnosti devizne klauzule u kreditnim ugovorima. Zbog njih građani plaćaju znatne tečajne razlike.

'Ako bi davali kredite u samim kunama bili bi otvorena pozicija i rizik bi bio na bankama. Zato su ti krediti skuplji jer banka mora se zaštititi. Vi i danas morate dobiti kunski čisti kredit, ali ćete platiti 3, četiri posto veću kamatu i nitko to opet ne želi uzeti', objašnjava Zoran Bahoček, direktor Hrvatske udruge banaka.

S buđenjem gospodarstva probudit će se i bolje vrijeme. Sama premijerka ponudila je rokove pa velike investicije i investitore od kojih se očekuje pozitivna klima najavila do kraja mjeseca.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju