Stručnjaci predviđaju da ni ukidanje harača neće potaknuti oporavak gospodarstva, a smanjivanje nezaposlenosti samo je sezonska pojava. Dok sredinom tjedna očekujemo objavu o nezaposlenosti za mjesec svibanj, ostaje činjenica da je privatni sektor na koljenima, a zaposlene na državnom proračunu kao da kriza nije pogodila.
Pročitajte i ovo
Milijun ljudi u privatnom sektoru, koji većinom rade bez kolektivnog ugovora, moraju svakog dana osigurati plaće za državne službenike i mirovine za preko milijun i tristo tisuća umirovljenika. Stanje je više nego poražavajuće, pogotovo od kada smo u recesiji. Tri industrije, prerađivačka, trgovina i građevinarstvo u mnogim se zemljama smatraju pokretačima ekonomije. Tu smo u zadnje dvije godine izgubili 81.088 radnih mjesta, ili drugačije rečeno, svaki je dan podijeljeno 89 otkaza.
Otkazi u trgovini, veća plaća i zaposlenja u administraciji
S druge strane, u administraciji, zdravstvu, javnoj upravi i obrazovanju zaposleno je 5.669 novih ljudi, što je šest novozaposlenih na dan. Jasno je da se rezovi moraju provesti među korisnicima proračunskog novca. Koliko god to bilo bolno ostaje činjenica da se ovako više ne može živjeti. Kad pogledamo kako se dijelila plaća državnoj administraciji od dolaska HDZ-a na vlast vidimo da je za plaće je podijeljeno 67 posto više, ili 7.585 milijardi kuna. Taj iznos odgovara rupi u proračunu ministra financija. Ukupni rashod za zaposlene iznosio je 62 posto više, ili gotovo devet milijardi kuna. Prosječna plaća porasla je za 28 posto, ili 1.182 kune.
Gotovo sve zemlje Europske unije izašle su iz recesije, kao i Srbija, a Hrvatska je tu gdje je. Najgori je podatak način na koji je Hrvatska rasla zadnjih godina. Primjereni hrvatski rast iznosi pet kuna, od kojih su četiri temeljene na kreditima i državnim investicijama. Ostajemo na posljednjoj kuni i pitanje je hoćemo li preživjeti.
