Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Već tri godine slušamo kako će investicije poboljšati hrvatsko gospodarstvo. No, svjedoci smo da investicija baš i nema.


Vlada najavljuje novi val investicija i to na krilima novca iz Europske unije. Pa odakle taj novac?

Vezani članci Vuk Vuković, predsjednik Ekonomskog savjeta Glasa poduzetnika Ekonomski strateg Glasa poduzetnika: "Bojim se da će si i ova Vlada razbiti zube upravo na ovoj reformi, kao što je Milanovićeva na zadnjem oporavku" Plenković objavio da će umirovljenici dobiti COVID dodatak u iznosima od 400 do 1200 kn - 2 Plenković otkrio iznos COVID dodatka: "Ovime ne kupujemo glasove umirovljenika. Ovo je potez odgovorne Vlade"

To zapravo ne zna ni Europska unija, hrvatska Vlada je kao i ostale europske vlade poslala jednu ambicioznu listu želja, tzv, Junckerov plan, od preko 300 milijardi eura investicija, međutim sada ćemo čekati mjesecima da vidimo što će od tog biti prihvaćeno.

A Hrvatska ima cijeli niz drugih instrumenata kojima može potaknuti investicije.

Vlada je donijela pompozno najavljivan Zakon o strateškim investicijama. I što se dogodilo? Veliki fijasko. Imamo samo 54 prijave, tri su strateške investicije prihvaćene, zajedno vrijede 8,6 milijardi kuna. Na to očito ne možemo računati.

Hrvatska kao članica Europske unije do 2020. godine može iz europskih fondova izvući 11,7 milijardi eura. To je ogroman novac u i to je ono što Hrvatska mora i treba razvijati.

Tu je i Junckerov plan Europske komisije od 315 milijardi eura. Kada bi Hrvatska samo 1 milijardu eura izvukla iz tog fonda bila bi to prava senzacija.

Juncker predstavlja investicijski plan težak 315 milijarda eura

Hrvatska za Junckerov plan već ima spremne projekte, tvrdi potpredsjednik vlade Grčić. Na listi je 68 projekata ukupne vrijednosti 19,3 milijarde eura. Tu su projekti poput LNG terminala na Krku, Jadransko jonskog plinovoda, e-škola, Zagreb na Savi.

No zaokret u dosadašnjoj politici štednje Europske Komisije ne ide glatko. Juncker je osigurao tek manji iznos od najavljenih 315 milijardi eura za investicije, pa su i u Vladi očito skeptični. Ako se Junckerov plan realizira, investicije neće krenuti prije sredine 2015.

Sve to jako dobro zvuči, no postoje li tu neke zamke?

Najveći problem kod Hrvatske je prevelik broj zahtjeva, Vlada bi možda trebala uzeti 3 ili 4 projekta. Vrlo vjerojatno, zbog europske politike, energetika će biti ta koja će dobiti prolaz, možda i e-škola kojom bi hrvatske škole konačno ušle u 21. stoljeće.

Drugi veliki problem je loša administracija. Može li administracija do sredine sljedeće godine odraditi sve da se taj novac povuče iz Bruxellesa.

Ipak, u Europskoj Komisiji još uvijek je nejasno kako će se i odakle financirati ovaj plan. Od preko 300 milijardi eura koje je Juncker najavio do sada je našao svega dvadesetak milijardi.

Stoga će šefovima vlada zemalja Europske unije morati pojasniti kako i na koji način misli namaknuti ostala sredstva.

Kada sve to napravi onda Europska komisija sa svakom zemljom razgovara i bira strateške projekte, ali zadnju riječ ima Bruxelles koji će konačno reći što će se raditi, a što neće.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook