Zaključak oporbe jest da Vlada ne namjerava dugoročno izvući Hrvatsku iz krize. Tvrde da odgađaju potrebne rezove kojima samo produbljuju postojeću krizu. Stoga su SDP i HNS izložili mjere kojima bi, tvrde, u dvije godine srezali 15 milijardi kuna rashoda.
Pročitajte i ovo
Iz oporbenih stranaka predlažu reviziju subvencija iz proračuna te svih materijalnih rashoda na razini svih ministarstava. Kažu da nema razloga subvencioniranja javih poduzeća te da subvencije u poljoprivredi trebaju ići po proizvodnji, a ne po površini. Drastičan rez napravili bi u socijalnim davanjima te bi smanjili troškove državne administracije. 'Smanjili bi poreze građanima, i poduzetnicima, povećali potrošnju', poručuju iz oporbenih stranaka.
>> Što nam donosi proračun za iduću godinu?
>> Oporba: HDZ ne planira dugoročno izvući Hrvatsku iz krize
Ekonomski analitičar Luka Brkić slaže se da treba uvesti reda u subvencije u poljoprivredi jer ovako nećemo daleko stići. Slaže se i da treba rezati potpore javnim poduzećima, no naglašava što je zapravo sporno. 'Nije problem u uvjetima krize, bitno je naglasiti da se štedi u uvjetima uzleta gospodarstva. Veliki minus našeg deficita uopće ne bi bio problematičan da je on rezultat investicija, a ne potrošnje, kao što je naš slučaj', kaže Luka Brkić.
'Nitko nema smišljenu gospodarsku politiku'
Neobično jest da u situaciji kada je inflacija, sindikati traže veće plaće, a one bi se u državnom sektoru trebale smanjivati, kaže prof. Marija Ivanov Upozorava da se mi konstantno zadužujemo, ne ulažemo u investicije, što vodi u golemo dugovanje države i fiskalnu neodrživost. 'Mjere oporbe nemaju dugoročni gospodarski plan, koji se bavi investicijama i planiranjima. Oni samo predlažu druge rezove i mjere od onih koje Vlada provodi', kaže Brkić. Naglašava kako oporba ne nudi smišljenu gospodarsku politiku niti ozbiljnu strategiju za izlazak iz krize.
Vladine dosadašnje mjere i najave oporbenih mjera ekonomski analitičar Zdeslav Šantić smatra dobrim, na ističe da je problem u njihovoj provedbi. 'Vjerojatno je problem što naše društvo nije naviklo na promjene i na rezanje privilegija, no ukoliko se ne provedu potrebne reforme, kada uđemo u Europsku uniju njihovo tržište rada za našu radnju snagu bit će zatvoreno par godina. Kada se otvori, svi obrazovani, mladi ljudi otići će iz Hrvatske, a mi ćemo ostati staro društvo, a to će biti veliki problem za fiskalni i mirovinski sustav', objašnjava Šantić.
Naglašava kako je jasno da svaka reforma koštaju te da je u kratko vrijeme teško ostvariti osjetno smanjenje deficita. 'Kod nas dolazi do promjene strukture javne potrošnje, rastu rashodi, a padaju potpore poduzećima, što nikako nije dobro', objašnjava Šantić. Naglašava kako s vremenom ukoliko ne uvedemo izmjene mirovinski sustav za državu biti će sve veći trošak.
'Treba uvesti imovinski cenzus'
'Moj osobni stav jest da treba uvesti imovinski cenzus za primanje socijalne pomoći. Kod nas oni kojima treba ne dobivaju, a pomoć dobiju oni koji bez nje mogu. Veliki problem Hrvatske jest i neefikasnost administracije i na kraju nitko za to ne odgovara', nabrojao je neke od naših najvećih problema.
Profesorica na katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov kaže da oporba svojim mjerama ne bi napravila ništa. 'Slažem se da treba rezati socijalna davanja, jer su naknade koje odlaze u tu stranu jednostavno prevelike', kaže profesorica Ivanov i dodaje kako ni oporba ni vladajuća stranka nemaju plan jer ne žele taknuti socijalni mir.
Pojasnila je kako su prije glavni generatori vanjskog duga bile banke i država, a sada su to poduzeća. 'Plan oporbe ne može zaustaviti poduzeća da se zadužuju u inozemstvu ako su tamo povoljnije kamatne stope', objašnjava profesorica Ivanov i ističe kako problem ogromnog vanjskog duga koji raste treba početi rješavati od početka.
