Iako bilježe dobit u vrijeme krize, kamate ne smanjuju, dakle zarađuju preko leđa građana. Akcija Želimo znati Dnevnika Nove TV istražuje hoće li netko tome stati na kraj. Ne pomaže ni država jer dok je hrvatsko gospodarstvo nestabilno, a financije vise o niti, privatne banke svoju dobit osiguravaju preko građana. 'Mnogo neurednije otplate kredita, i kod poduzeća i kod stanovništva, to predstavlja trošak za banke i logično je da ga one ugrađuju u kamatne stope', istaknuo je guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Pročitajte i ovo
>> Šuker: Bohaček si svašta dozvoljava, neka i banke počiste u svom dvorištu
>> Vlada predložila zakone na kojima je inzistirala akcija Želimo znati
Tako visoke kamate u Hrvatskoj tumači najbolji svjetski guverner. Narodna banka ne može puno napraviti. Može li i na koji način HNB utjecati na kamatne stope u komercijalnim bankama u RH? 'Jedini tko može utjecati na kamate je tržište. Mi, kao HNB, činimo da banke rade transparentno i stabilno mislim da nam je to uspjelo do sada', objašnjava Davor Holjevac, viceguverner HNB-a. Prošlogodišnja dobit banaka u Hrvatskoj nakon oporezivanja iznosila je gotovo 3 i pol milijarde kuna.
Profit preko leđa građana
'Situacija u Sloveniji je pokazala, gdje su banke imale isto visoku dobit, da upravo ta dobit može biti elemenat za smanjenje kamatnih stopa', smatra Miljenko Fičor iz Hrvatske gospodarske komore te dodaje kako smo na pragu toga. Kamate na stambene kredite tamo se kreću od 2,20 do 3,35 posto. U Hrvatskoj su dvostruko su više. 'Izražena natprosječna visina profitne stope, koja nije odgovarajuća trenutnom vremenu i situaciji, a taj se profit ostvaruje preko leđa gospodarstva i građana', naglašava Goran Marić iz saborskog Odbora za financije.
Kormilo je djelomično u rukama HNB-a. Svojim mjerama prije godinu i pol dana zaustavili su dodatan rast kamata. 'Mismo učinili da održimo monetarnu i financijsku stabilnost. Puno je pomoglo, mi smo ubacili likvidnost u sustav, to je pomoglo da banke prežive, da mogu izservisirati klijente i izvršavati obveze', dodao je Holjevac. No HNB je tek karika u lancu. Visina kamata, poruka je gospodarske komore ovisi i o financijskoj i monetarnoj stabilnosti zemlje.
'Činjenica je da neće biti pada kamata ako ne krene oporavak gospodarstva i poboljšanje stanja stanovništva prvenstveno zaposlenih', smatra Fičor. Viceguvernera HNB-a smo upitali prati li ih ministarstvo financija dovoljno dobro u njihovim akcijama. 'Uvijek možemo o tome razgovarati, suradnja postoji, no može li biti bolja ili ne, ne bih o tome, ali uvijek može biti bolje', kaže on. Ulaskom u Uniju i dolaskom eura kao valute kamate bi mogle jače pasti, a krediti biti pristupačniji. No ništa se, poruka je HNB-a, neće dogoditi automatizmom.
