Za otplatu kredita Hrvati daju i preko 100% mjesečnih primanja!

Da krediti predstavljaju jedan od najvećih egzistencijalnih problema pokazuju podaci velikog istraživanja koje je u veljači provela Udruga Franak. Najalarmantniji podaci su oni koji pokazuju da najvećem dijelu ispitanika (ukupno 35,4%) odlazi između 50 i 75% mjesečnih primanja na kredite, dok idućih 32,24% ispitanika izdvaja i preko 75% mjesečnih primanja na kredite, objavila je Udruga Franak na svojoj internetskoj stranici.

Pročitajte i ovo Čeka se odluka Vrhovnog suda Agonija sa švicarskim frankom se nastavlja: "Da me netko sad natjera da ponovno prođem kroz sve ovo, ja to ne bi mogao" Uoči odlučivanja na Ustavnom sudu Udruga Franak nakon Marićeve objave o dogovoru s bankama: "Što je država dala bankama, imamo li razloga za zabrinutost?"

S obzirom na to da je temeljni uvjet procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze preko trećine primanja, ti podaci ukazuju na to da je velika većina ispitanika, prema istim tim kriterijima, danas kreditno nesposobna. Kako je za većinu izmjena osnovnih ugovornih uvjeta, uključujući promjenu valute kredita, potrebna ponovna procjena kreditne sposobnosti, jasno je da tim ljudima preostaje samo do daljnjega plaćati kredite prema sadašnjim uvjetima.

>> Šokantna snimka: Zapalio se ispred banke koja mu je odbila dati kredit

Posebno je šokantan i podatak da se kod više od trećine (34%) ispitanika dogodilo da je iznos rate kredita bio veći od mjesečnih primanja.

Nisu imali mogućnost izbora banke

Rezultati pokazuju kako pri podizanju kredita u gotovo trećini slučajeva (29%) ispitanici nisu imali mogućnost izbora banke, već su iz raznih razloga morali kredit podići upravo u onoj banci u kojoj su to učinili. Najčešće se radi o tomu da izbor banke uvjetuje poslodavac ili investitor stambenog objekta. Radi razlika u procjenama kreditne sposobnosti, u nekim slučajevima se radilo o tomu da su sve druge banke kreditnu sposobnost procjenjivale negativno.

Posebno je zanimljivo pitanje izbora valute. Gotovo jedna trećina (31%) ispitanika uopće nije imala izbor valute. Kao najčešći razlog za to ispitanici navode da im je prilikom procjene kreditne sposobnosti bilo rečeno da su, radi uvjeta da rata ne prelazi 1/3 primanja, kreditno sposobni samo za kredit u CHF. Rate kredita s valutnom klauzulom u CHF zbog manjih su kamata tada bile niže nego rate za kredit s valutnom klauzulom u eurima u istom kunskom iznosu. Zbog toga je bilo moguće da je osoba koja je kreditno nesposobna za kredit u eurima, bila proglašena kreditno sposobnom za kredit u CHF. Takav način procjene kreditne sposobnosti ukazuje na to da su banke svjesno velikom broju građana plasirale iznimno rizične 'kreditne proizvode'.

>> Kamata na kredit u švicarcima u Sloveniji dvostruko manja

Budući da je ugovor o kreditu potrošački ugovor između dviju ugovornih strana, koje bi trebale biti u mogućnosti i nakon inicijalnog potpisivanja ugovora dogovorno mijenjati pojedine odredbe ugovora, postavlja se pitanje: 'Koliko je nositelja kredita uspjelo pregovorima s bankom izmijeniti neku od ugovornih odredbi u svoju korist?' Podaci su pokazali kako se radi o vrlo malom udjelu dužnika kojima je to uspjelo, svega 6%. Iz obrazloženja ispitanika na pitanje o čemu se radilo vidljivo je da se u većini slučajeva radilo o dogovoru počeka ili produženja perioda otplate, zatim o smanjenju kamate.
Poražavajuća je i činjenica da preko trećine ispitanika (36%) procjenjuje vjerojatnost da im se dogodi ovrha nad nekretninom kao veliku ili izrazito veliku, a u 1,16% slučajeva ovrha se već dogodila.

Situacija ispitanika koji imaju stambeni kredit s valutnom klauzulom u CHF

Oni koji imaju kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima imaju dva problema, naglo povećanje rate i porast glavnice zbog čega je nemoguće prebaciti kredit u drugu valutu, prodati stan ili promijeniti banku. Povećanjem glavnice dužnici su postali taoci situacije. Kod 51,7% ispitanika koji imaju stambeni kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima radi se o povećanju mjesečne rate između tisuću i dvije tisuće kuna (prosjek 1675,66 kn, odnosno 50,94% u odnosu na početnu ratu) dok se u čak 31,9% slučajeva radi o povećanju većem od 2.000 kn.

S obzirom na to da banke imaju uvid u sva primanja preko računa, činjenicu da nekome na rate kredita kontinuirano odlazi preko 3/4 osobnih primanja banke bi trebale svakako uzimati u obzir kao alarm. Banke bi u ovakvim slučajevima zajedno s klijentima trebale pokušati naći rješenje prije nego se dogodi najcrnji scenarij. Udruga Franak stoga poziva banke na trenutno smanjenje previsokih kamatnih stopa, HNB na bolji nadzor kreditnog poslovanja banaka, a Vladu RH da hitno donese mjere (uključujući Zakon o osobnom bankrotu) kojima će prekinuti trend povećanja broja ovrha nad domovima građana.

Podaci o istraživanju

Istraživanje je provedeno na 1.321 ispitaniku (prigodni uzorak, online upitnik). Istraživanje je inicirano u sklopu rada Udruge Franak, a prikupljanje i analizu podataka provela je dr. sc. Petra Rodik. U uzorku su najzastupljeniji krediti s valutnom klauzulom u CHF (84%). Od vrsta kredita, najzastupljeniji su u uzorku stambeni kredit s valutnom klauzulom u CHF (69,6%), krediti za motorna vozila s valutnom klauzulom u CHF (11,2%), te potom nenamjenski krediti s valutnom klauzulom u eurima (7,7%). Stambeni krediti s valutnom klauzulom u eurima čine 4,4% uzorka, a stambeni krediti u kunama samo 0,003%. Sve razlike su statistički značajne (p < 0,05).