Što nas čeka u EU?

'Možemo biti brend i u smislu poljoprivrednih proizvoda'

Piše V.Đ., 21. studenoga 2011. @ 17:31

Kako uvjeriti golemo europsko tržište da je hrvatsko mlijeko kvalitetno kao i austrijsko? Odgovor je - lobiranjem. Hrvatski će seljak, osim proizvodnje, morati biti i dobar stručnjak za marketing. Ipak, našeg seljaka više od toga muči što ne zna što ga čeka u EU.

Više nego krava u štali, Mirko Matijakosvić ima pitanja o Europskoj uniji.

'Ništa oni ne rade bolje od nas i nemaju kvalitetnije farme nego mi. Sad jedino ostaje pitanje kako će nas podržati i koliko ćemo novca dobiti', kazao je Mirko.

U financijskoj omotnici čeka nas 373 milijuna eura. Za minirano zemljište 9,6 milijuna, ali i za vinare još dodatnih 10 i pol.

'Priče i iskustva drugih zemalja pokazuju da je veći broj onih kojima je ulazak u EU u poljoprivredi donio više blagodati nego štete', kaže je Miroslav Božić iz ministarstva poljoprivrede. 'Imat ćemo poticaje za rasplodne krmače za razliku od svih drugih zemalja. I to ćemo platiti iz proračuna'.

Novi se vinogradi ne smiju saditi, no uz dobra vina, Hrvatska, kažu u društvu lobista, može postati jak brend.

''Mi smo sad u fazi jake promotivne kampanje da nas Europa upozna. Koliko god smo turistička destinacija mi možemo biti jak brend i u smislu poljoprivrednih proizvoda', kazao je Natko Vlahović iz Hrvatskog društva lobista.

Slavonski pekmez ili tradicionalni kulen, mogu pomoći u prepoznatljivosti hrvatskog sela.A hoće li lički krumpir završiti na pariškoj tržnici ovosi o tome hoće li mu hrvatski seljak napraviti dobar marketing. No, tržište EU svakako će mu biti otvoreno.