Na stranicama Hrvatske narodne banke objavljen je zaključak posjete misije MMF-a Hrvatskoj, u studenom 2010. godine. Stoji kako je hrvatsko gospodarstvo nisko konkurentno s visokom proračunskim manjkom te pesimistično prognoziraju kako će takvo stanje sporog rasta i rasta duga dugo trajati.
Unutarnja prilagodna može dovesti do poboljšanja konkurentnosti što podrazumijeva održavanje inflacije ili rasta plaća u odnosu na produktivnost na razini nižoj od one u trgovinskim partnerima tijekom dužeg razdoblja. MMF naglašava kako su potrebne reforme na tržištu rada, u javnoj upravi, mirovinama, sustavu zdravstva i privatizaciji kako bi se ostvarila prilagodna cijena i troškova.
>> Kratkoročno bolne mjere: MMF želi da RH smanji javne rashode
>> MMF stiže u Hrvatsku, Vladi savjetuje rezanje
'Uspješna provedba tih reformi, koja počiva na postizanju većinskog konsenzusa, bi u budućnosti donijela značajne koristi hrvatskom narodu u obliku višeg gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i poboljšanja životnog standarda. To bi također omogućilo gospodarstvu da ostvari najveće koristi od pristupanja EU', poručuju iz MMF-a.
Usklađivanja dobne granice za umirovljenje žena i muškaraca
Ističu kako je nužna brza i potpuna provedba navedenih reformi jer će one povećati konkurentnost, potaknuti rast i ostvariti napredak u dva bitna područja. Prvo se odnosi na radnu snagu gdje će doći do usklađivanja dobne granice za umirovljenje žena i muškaraca, povećanje kazna za prijevremeno umirovljenje te uvođenje bonusa za kasno umirovljenje. MMF predlaže smanjenje naknada nezaposlenima nakon 90 dana nezaposlenosti i poticaje za stručno i poticaje za stručno osposobljavanje.
Drugo područje odnosi se na privatni sektor. MMF drži da treba doći do pojednostavljavanja kod registriranja poduzeća i smanjenje neporeznih prihoda. Puno toga treba napraviti kako bi se povećalo povjerenje investitora i oslobodio stvarni potencijala privatnog sektora. Dodaju da treba provesti reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu te racionalizirati mrežu bolnica.
U MMF-u kažu da oporavak kasni više nego što je to bilo očekivano, a izvoz je i dalje slab, što je odraz niske konkurentnosti i uske izvozne baze MMF tvrdi da je nužno poboljšati učinkovitost javnog sektora, smanjiti broj zaposlenih, smanjiti subvencije i privatizirati nestrateška poduzeća u kojima država ima manjinski ili većinski udio. S obzirom na stabilan tečaj, fiskalna politika glavno je sredstvo makroekonomske politike pa tako članovi misije MMF-a pozdravljaju namjeru hrvatskih vlasti da donesu Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Njime će se osigurati smanjenja hrvatskog javnog duga i stvaranje primjerenog fiskalnog prostora.
Oporavak kasni
U MMF-u kažu da oporavak kasni više nego što je to bilo očekivano. Članovi Misije predviđaju da će se u 2010. BDP smanjiti za skoro 2 posto, premda se čini da se dinamika njegova smanjenja ublažava u drugoj polovini godine te da je potaknuta signalima o poboljšanju raspoloženja potrošača i blagim oporavkom rasta kredita.
Iz MMF-a području kako je RH u 2011. doći do prigušenog rasta proizvodnje, no nezaposlenost će ostati povišena, a tek će 2012- uslijediti njezin spor pad. Manjak na računu platne bilance tijekom 2011. porast će na gotovo 4 posto BDP-a zbog porasta uvoza.
Zamrzavanje rasta plaća i mirovina
U zaključnom izvješću MMF se navodi da su potrebe RH za inozemnim financiranjem velike zbog otplate dugova u sektoru poduzeća i inozemnog duga od gotovo 100 posto BDP-a. Upozoravaju kako su negativni rizici za gospodarske izglede veliki i kako su na području fiskalne politike potrebne snažnije mjere kojima bi se obrnuo trend rasta javnog duga.
Rebalans proračuna za 1010. godinu nije postigao sprečavanje fiskalne pozicije niti su njime bile obuhvaćene rashodne mjere predviđene u Programu gospodarskog oporavka. Iz MMF-a kažu kako zamrzavanje rashoda predviđeno u proračunu za 2011. zahtijevaju dodatne ex ante fiskalne mjere vrijedne oko 0,7 posto BDP-a, uključujući zamrzavanje rasta plaća i mirovina. Upozoravaju kako bi do dodatnog proračunskog manjka moglo doći zbog sporijeg oporavka od očekivanog i veće proračunske potrošnje zbog aktiviranja jamstava brodogradilištima.
