Kratkoročno bolne mjere: MMF želi da RH smanji javne rashode

Rekla je to na današnjem razgovoru s predstavnicima saborskog Odbora za financije i državni proračun voditeljica misije Međunarodnog monetarnog fonda za Hrvatsku Zuzana Murgasova koja je pozdravila vladin program gospodarskog oporavka.

Pročitajte i ovo porast za 2,6 posto Rusko gospodarstvo iznenadilo MMF: "To je ratna ekonomija" Agrokor je tema i u Washington Marić: "Radio sam isključivo u javnom interesu"

Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Goran Marić izvijestio je uvodno goste o aktualnom stanju u Republici Hrvatskoj, priopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Hrvatskog sabora.

>> 'MMF je jedini izlaz ako će proračun biti 122 milijarde kuna'

Naglasio je da je 2009. bila iznimno teška za hrvatsko gospodarstvo što potvrđuje i pad BDP-a od 5,8 posto na godišnjoj razini. Ove godine bilježe se prvi pozitivni rezultati mjera gospodarskog oporavka, naglasio je, no također se predviđaju negativne vrijednosti BDP-a, dok se u sljedećoj godina očekuje rast od 1,6 posto.

O proračunu za sljedeću godinu Marić je rekao da će biti na razini ovogodišnjeg. Vladine mjere za gospodarski oporavak u fazi su implementacije, a puni rezultati se mogu očekivati u srednjoročnom razdoblju, kazao je. Voditeljica misije MMF-a za Hrvatsku Zuzana Murgasova rekla je da je MMF svjestan izazova s kojima se Hrvatska suočava, prije svega borba sa posljedicama recesije, ali i završna faza pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Istaknula je da i MMF očekuje pozitivne pokazatelje za Hrvatsku u sljedećoj godini. Ipak, dodala je, potrebno je daljnje jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, smanjivanje fiskalnog deficita i nastavak strukturnih reformi, navodi se u priopćenju.

Dodaje se da je Zuzana Murgasova pozdravila program gospodarskog oporavka, rekavši da on dobro detektira aktualne probleme. Napredak je vidljiv u području radnog zakonodavstva, prije svega nove odredbe zakona o mirovinskom osiguranju, te u olakšavanju registracije poslovnih subjekata i smanjenju parafiskalnih nameta.

Područja kojima je potrebna daljnja reforma su financijska održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, racionalizacija i podizanje učinkovitosti javnog sektora te jačanje fleksibilnosti tržišta rada.

Murgasova još jednom je naglasila potrebu smanjivanja javnih rashoda, zaključivši da su te mjere kratkoročno bolne, no u dugoročnom razdoblju osiguravaju rast gospodarstva, zaposlenosti, a time i samog standarda građana.

Članovi Odbora Gordan Maras i Zlatko Koračević složili su se da je potrebno racionalizirati potrošnju i što prije provesti sve reforme koje bi dovele do snažnijeg rasta gospodarstva. Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Goran Marić zaključio je da je nužno, uz navedene modele, što prije iznaći način za povećavanje zaposlenosti. Razgovor je zaključen dogovorom o daljnjoj suradnji.(HIna)