Sankcije Rusiji pogodit će i Hrvatsku: "Na interesima se ne rade kompromisi"

Njemačka je već donijela konkretan potez, kancelar Olaf Scholz objavio je da njemačka Vlada obustavlja proces odobravanja Sjevernog toka 2.

Pročitajte i ovo Nisu očekivali takav otpor Savjetnik Zelenskoga o Rusiji: "Oni počinju shvaćati pravu cijenu rata pa počinjemo imati konstruktivne pregovore" Ovisni o ruskom plinu Rat u Ukrajini ekonomski će uzdrmati i Hrvatsku: ''U kratkom roku će taj šok bitno utjecati na cijene u prehrambenoj industriji''

"Sjeverni tok je važan projekt i za EU, prije svega za Njemačku. Amerikanci su već prije izražavali rezervu prema tom projektu. Sjeverni tok ima i geopolitičku dimenziju. U ovom slučaju geopolitika je odigrala i igra posebnu ulogu. No, treba naglasiti da u konačnici iza projekta stoji privatna tvrtka, to je privatno poduzetništvo. Ali naravno da je Njemačka ta koja daje suglasnosti, uporabne dozvole, kako se to već kod njih zove, ona može stopirati", pojašnjava ekonomski analitičar Luka Brkić. 

Navodi da će ovaj potez pojačati energetski pritisak. Cijela situacija u Ukrajini mogla bi dovesti do dodatnog rasta cijena energenata, a posljedično i do još veće inflacije.

"Kapital je plaha životinja"

"Pritisci će rasti, tim više što EU nije homogena. A Rusija se uvijek može okrenuti svojim drugim partnerima, Kini, na primjer. Može se dogoditi da na kraju krajeva EU od ovog poteza ima više štete nego Rusija", naglašava.

Kako se cijela situacija odražava na Hrvatsku? 

"I u interesu Hrvatske su mir i stabilnost, ali i normalna gospodarska suradnja i s Rusijom", dodaje.

Jedna od sankcija koje se jutros spominju je i udar na ruske banke. 

"Sankcije prema bankama najjača su mjera koja ide prema financijskom sektoru, to znači da bi se išlo prema tome da se Rusija isključi iz svih ili barem onih glavnih financijskih tokova. Time se reže financijski krvotok Rusije, stvaraju se, hajdemo se tako izraziti, ugrušci koji dovode do produbljavanja problema", kaže. 

Više od 51 posto Fortenove je u vlasništvu dvije ruske banke, Brkić smatra da bi se to moglo odraziti i na njihovo poslovanje, ali ne u velikoj mjeri: "No Hrvati koji imaju novac na računima u Sberbanci ne moraju brinuti."

Eskalacija krize osjeti se i na svjetskim burzama koje su pale. 

"Naravno da burze padaju. To se uvijek događa, kod samog nagovještaja da bi moglo doći do problema, ne samo rata. Kapital je najplahija životinjica, on prvi bježi. Ništa novo, taj geopolitički diskurs koji prijeti ne može biti dobar za globalni poredak, gospodarski, ekonomski, vojni", smatra stručnjak. 

"Na interesima se rade kompromisi"

"Sankcije su jedan od instrumenata koje se koriste u međunarodnim odnosima. No nisu neko rješenje koje bi trebalo zagovarati jer elementarna je istina da su sankcije štetne za obje strane, i onoj strani koja ih uvodi. Na kraju krajeva, u nekom trenutku može se dogoditi i pritisak unutar onih zemalja koje ih uvode. One su uvijek dvosjekli mač", kaže.

"Tu nema pobjednika. Pogotovo ako to dignete na višu dimenziju. Na globalni poredak koji je krhak sam po sebi, sačinjen od mnogih faktora, država, međunarodnih organizacija, globalnu sliku dodatno komplicirate", dodaje.

"Ne navijajući ni za jednu stranu, ja kao građanin EU-a, kao građanin Hrvatske, i na kraju krajeva kao građanin svijeta koji želi mir, naglašavam abecedarij koji često zaboravimo. A to je da se politiku može voditi kad se uvažavaju interesi svih aktera. Nema vrijednosti na kompromisima. Na interesima se stvaraju kompromisi. Rusija ima pravo da ima artikulira interese i nema pravo da ugrožava drugoga, ali isto vrijedi i za drugu stranu", kaže.

No pojašnjava, kako kaže, jedan najvećih od paradoksa današnjeg svijeta.

"Uvjet uspješne globalizacije je priznavanje njenog veličanstva - nacionalne države. I to nema veza s nacionalizmom. Da biste imali mir u svijetu, morate priznati interese Amerike, Kine, Rusije, Ukrajine, Njemačke i Hrvatske", zaključuje Brkić.

Ukrajinsku krizu iz minute u minutu pratite OVDJE.