Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Marica Prpić, nekad uspješna poduzetnica, danas strahuje da će joj banka zaplijeniti obiteljsku kuću. Njezine, ali i muke ostalih pogrebnika počele su u lipnju 2004. godine kada je Sabor prihvatio izmjene i dopune Zakona o komunalnom gospodarstvu. Nova pravila svrstala su prodaju pogrebne opreme i prijevoz umrlih osoba do groblja ili krematorija u komunalnu djelatnost. Drugim riječima, te poslove više ne obavljaju samo pogrebnici već i komunalna poduzeća.


'Grad Kutina otvara novu firmu, Komunalni servisi, i tu meni pada promet. U početku su se bavili samo komunalnom djelatnošću, ali za kratko vrijeme otvaraju trgovinu pogrebne opreme, kupuju auto i bave se prijevozom pokojnika. I stranka kada dođe meni, u početku nisam mogla ugovoriti pogreb, jer mora ići prvo njima, stranka se više onda ni ne vraća', rekla nam je Marica Prpić, poduzetnica iz Kutine.

Vezani članci Damir Vanđelić Vanđelić neće biti kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba: ''Moja su mišljenja fokusirana samo na obnovu grada Zagreba i ne razmišljam ni o čemu drugom'' Pogreb, ilustracija Sahrana u Zagrebu skuplja 2000 kuna, pogrebnici se bune: "Ne možemo više podnijeti monopolističko ponašanje!"

Gospođa Prpić obrt je pokrenula 94. godine. Imala je 5 zaposlenika i uredno je plaćala sve račune. Svojevremeno je proglašena i najurednijim poduzetnikom platišom u zemlji. 2002. godine njezino poduzeće i još jedna tvrtka, temeljem javnog natječaja dobivaju koncesiju za obavljanje pogrebnih poslova. I baš kad je pomislila kako u narednih 10 godina ima osiguran posao, stiže hladan tuš. 'Posla više nisam imala, nisam si mogla pokrivati troškove i dočekala sam starosnu mirovinu, ali sam ju dočekala su tu ostali dugovi dobavljaču, dugovi poreza i dosta toga', objasnila je Prpić.

Komunalci nameću svoja pravila

Izmjena zakona omogućila je komunalnim poduzećima da se preregistriraju u trgovačka društva. No umjesto da budu tržišno ravnopravni, komunalci nameću svoja pravila. Za pogrebničku djelatnost na tržište plasiraju damping cijene, koje na kraju nadoknađuju iz gradskih proračuna ili cijenama usluga na samom groblju. 'Na takav način oni nas uništavaju, sebi stvaraju gubitak, a poanta priče je da ih mora sanirati vlasnik po zakonu. To je grad. Znači mi plaćamo u grad poreze, prireze, razreze, plaćamo preko komunalnih naknada komunalije, znači mi saniramo našu nelojalnu konkurenciju', istaknuo je Damir Sapanjoš, predsjednik Udruge pogrebnika.

Nelojalan odnos prema pogrebnicima pokazala je i zakonodavna vlast, kada ih je iz gospodarske djelatnosti preselila u komunalnu, te im ostavila svega 8 dana prilagodbe. Nered na tržištu trebao je popraviti novi zakon, i to onaj o pogrebničkoj djelatnosti. Za njegovo donošenje borio se i saborski zastupnik Dragutin Lesar, no bez uspjeha. 'Vlada je odbila ovaj zakon po meni pod pritiskom i štiteći lobi komunalnih tvrtki u RH koji su u vlasništvu gradova. Poznata je činjenica da veliki broj takvih tvrtki, osim što se bave pogrebničkom djelatnošću, ujedno i upravljaju grobljima, a veliki broj njih nažalost dolazi u gubitak u poslovanju', rekao je Lesar.

Plaćaju gradovima komunalnu naknadu za posao koji jedva obavljaju

Za razliku od komunalnih tvrtki, pogrebnici gradovima plaćaju koncesiju, za posao kojeg gotovo i ne obavljaju. Ona godišnje iznosi oko 3 tisuće kuna, a pojedine jedinice lokalne samouprave za koncesiju uzimaju oko 10 posto ostvarenog prometa. Pozive u pomoć pogrebnici su slali Ustavnom sudu, Gospodarskoj komori te resornom ministarstvu odakle je loptica odgovornosti prebačena ni manje ni više već na jedinice lokalne samouprave. Iste one koje su i vlasnici komunalnih poduzeća zbog kojih pogrebnici propadaju.

'To je jedna špranca. Oni od drveta ne vide šumu, ne vide progres. Znači i dalje se podržavaju komunalne firme i gubitaši, a ujedno i kriminal u tim tvrtkama. I nikome ništa', zaključio je Sapanjoš. Sve ovo dovodi nas do jednostavnog pitanja - uništava li država namjerno jednu djelatnost? Ili se pravi gluha na goruće probleme. Dok se resorna ministrica igra skrivača, gospođa Prpić sa strahom iščekuje kraj svojih problema. Ovu je zgradu putem javnog natječaja htjela kupiti za svoj poslovni prostor. Za to je čak podigla i kredit. No naknadno saznaje da je zgrada pod hipotekom, te da je prijašnji vlasnik, tvrtka Moslavina d.o.o, bankama dužna preko 6 milijuna kuna. Za pomoć se obraćala svim nadležnim institucijama u zemlji. Odgovore još čeka.