Kako u 2 tjedna pokriti milijunska dugovanja?

Očito su se javna prozivka i desetodnevni ultimatum isplatili, jer prema informacijama iz Vlade u prvih pola godine 'gubitaši' su uštedjeli oko milijardu i 300 milijuna kuna, a prosječno vrijeme plaćanja sada iznosi 61 dan. Pravo ozračje optimizma reklo bi se, koje za čudo nitko od čelnih ljudi prozvanih tvrtki nije htio prokomentirati. Kako je moguće da su HEP, Vjesnik, Hrvatske ceste ili HŽ u samo dva tjedna uspjeli pokriti milijunska dugovanja? Jesu li podaci koji su dostavljeni premijerki Kosor uistinu vjerodostojni?

Pročitajte i ovo Grana razbila staklo VIDEO Vlak iz Splita zapeo u snijegu u Lici: "Djeca su pravila snjegovića" prijete i štrajkom FOTO Veliki prosvjed djelatnika Hrvatske pošte: "Zbog ovog naši radnici odlaze"

'Dugoročna dugovanja HŽ infrastrukture su 2.059 milijardi kuna. Uz to, s obzirom na kaotično stanje koje vlada u našoj infrastrukturi išlo se na podizanje još 27 milijuna eura kredita koji će doći na naplatu 2011. godine. Osim toga imamo oko 700 milijuna kumuliranih zaliha koje u mnogome otežavaju likvidnost poduzeća', otkriva Nikola Rubčić iz Nezavisnog sindikata infrastrukture HŽ-a. Nevjerojatno da unatoč ovim uistinu alarmantnim podacima o dugovanju, ministar financija Ivan Šuker može izjaviti kako ukupne nepodmirene obveze svih prozvanih poduzeća iznose ne više od dvije milijarde kuna?!

Jedan od generatora opće nelikvidnosti je i HEP kojeg je ministar gospodarstva Damir Polančec prije samo nekoliko dana istaknuo kao pozitivan primjer promjena na bolje. HEP se od posljednjeg rebalansa proračuna zadužio ukupno 93 milijuna eura i rok plaćanja obveza skratio na 70 dana. 'Neplaćene dospjele obveze prema dobavljačima dana 31.12.2008, bile su milijardu i 88 milijuna. Danas su te neplaćene, a dospjele obveze, odnosno sa 30.6. bile 637 milijuna kuna. Na dan 1. rujna one su svedene na 470 milijuna kuna', ističe Dubravko Čorak iz Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata. Da se radi na uštedama potkrepljuju dokazima o prolongiranim investicijama koje će se realizirati nagodinu. Sve naizgled obećavajuće, a onda nova afera čelnog čovjeka Ivana Mravka koji je HEP po svemu sudeći oštetio za 300 milijuna eura. U isto vrijeme ministar prometa Božidar Kalmeta oštro tvrdi da državna i javna poduzeća nisu kriminalne organizacije. Tamo ima puno marljivih ljudi koji dobro rade svoj posao. Na žalost oni čelni očito nisu medu njima. Unatoč tome Vlada ide korak dalje, započinje pregovore oko smanjenja bruto plaća zaposlenika u javnim poduzećima za deset posto.

Država glavni generator neplaćanja

Bozo Mikuš iz Sindikata naftnog gospodarstva tvrdi da je to nešto što nema nikakve veze s realnošću: 'Vlada je donijela jednu odluku koja je po meni pogrešna, nije dobra, koja je loša i koja će imati vrlo negativne učinke na antirecesijske mjere, ako bi došlo do toga da se ona primijeni.' Na niže plaće ne pristaju ni cestarski, ni naftni, niti sindikati HZ-a i HEP-a. Očito jer svi znaju da su dorađene mjere uštede samo bacanje prašine u oči. Iza kulisa još uvijek se donosi puno odluka na koje odlaze milijuni i milijuni kuna. Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata tvrdi da nije rješenje čekati novinare, da otkriju nekakvu aferu u željeznici i HEP-u. 'Trebalo bi deset tvrtki koje su imale najveće investicije, pročešljati, sve ugovore u zadnjih šest godina', kaže Stanić. Koliko su potezi Vlade kontradiktorni potvrđuje i to što je ministar Polančec prije samo par dana energetske tvrtke - Janaf i Plinacro nazvao perjanicama hrvatskog gospodarstva. S objema tvrtkama su pokrenuti pregovori o izmjeni kolektivnih ugovora i smanjenju plaća.

Tako se u Hrvatskoj nagrađuju oni rijetki koji posluju dobro. No sve i da nije tako, koliko ima smisla rezati plaće radnika, a ne micati kompromitirane ljude s čelnih mjesta? Ili zašto isticati 14 postotno smanjenje dugova javnih poduzeća, kad istovremeno postoje ona koja i dalje skrivaju za što dižu milijunske kredite, poput HŽ-a koji na taj način ispunjava svoje obveze prema dobavljačima? 'Jedan prijedlog koji je išao iz sindikata je da se pokušaju kompenzirati dugovi preko FINA-e, recimo da se vidi tko je tu kome dužan, da se ti dugovi prebiju, jer možda imate pet tvrtki, koje kad bi jedne drugima ustupile svoja dugovanja odnosno potraživanja, da bi se došlo možda na nulu', tvrdi Stanic. I opet se vrtimo u začaranom krugu. Krugu u čijoj pozadini opet kao glavni generator neplaćanja stoji država, koja isto tako ne podmiruje svoja dugovanja. Hvala bogu na ultimatumima, jer taman kad pomislimo da više nema adekvatnog rješenja, Vlada zaprijeti i svi se prave da je problem riješen.

Emisiju Novac gledajte na Novoj TV nedjeljom u jutarnjem terminu.