Kako je najavljeno iz Vlade, pod nož bi prvo išle općine koje parazitiraju na tuđim proračunima. Procjenjuje se da takvih ima barem 150, odnosno, jedna trećina. Idealan primjer bizarne uprave je općina Civljane, u Šibensko kninskoj županiji. Broji 137 stanovnika, ima šest zaposlenih od čega pet radi u upravi. Državu godišnje košta preko milijun i pol kuna. 'Kod nas načelnici sami biraju hoće li biti zaposlenici ili ne, bez obzira na to kakav im je proračun. I ne samo oni nego i njihovi zamjenici. I vi onda stvarate ogroman aparat koji se ne može financirati. I to je vani nezamislivo', rekao je prof. dr. Branko Podolnjak, s katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Ipak, većina malih općina uvjerena je da baš one neće biti listi za odstrel. Primjerice, Žumberak. Stanovništvom najmanja općina od njih 25 u Zagrebačkoj županiji, vjeruje da u potpunosti ispunjava svoju svrhu. 'U općini je zaposleno dvoje profesionalaca – ja kao načelnik i tajnica koja vodi upravi odjel. Moram naglasiti da ni mi ni komunalno poduzeće nikada nismo tražili sredstva za premošćivanje financijske situacije, dakle, potpuno smo neovisni o državi ili županiji', rekao je Zdenko Siljak, načelnik općine Žumberak.
Pročitajte i ovo
Ukidanje županija?
Sudeći po zadnjim izjavama oporbenih čelnika, čini se da u ovom trenutku za to ne postoji ni međustranački konsenzus. U potrazi za svakom mogućom kunom, u Vladi razmišljaju o ukidanju još nekih jedinica lokalne samouprave, pa čak i županija. Međutim, struka upozorava da teritorijalni preustroj zemlje ne može biti antirecesijska mjera nego ozbiljan posao za koji treba najmanje četiri godine. Prije svega, oko reforme mora postojati međustranački konsenzus. 'Kada ste već odlučili da ćete ukidati određen broj općina, morate raspisati savjetodavne referendume. Na područjima svih onih lokalnih jedinica koje bi bile zahvaćene promjenom', rekao je Podolnjak. Osim toga, cijeli proces ne može krenuti prije novih lokalnih izbora. 'U slučaju bitnih teritorijalnih promjena nužno je raspustiti tijela lokalne samouprave i ponoviti izbore, jer građani moraju ostvariti pravo na lokalnu samoupravu', dodaje Podolnjak. Na kraju, ostaje pitanje preraspodjele ili viška kadrova, osobito onih koji se nalaze u rizičnoj skupini zapošljavanja. U upravnim tijelima na lokalnoj razini sada radi ili prima naknadu oko 15 tisuća ljudi. 'Vi to ne možete preko noći ispraviti, jer ste ih zaposlili, imaju radni odnos, možda su napustili neko drugo radno mjesto, očekujući da su sigurni četiri godine', kaže Podolnjak.
Ništa od brze uštede
Sve u svemu, čini se da od brze uštede proračunskog novca neće biti ništa. Novca od rezova na lokalnoj razini neće biti ništa još najmanje četiri godine, a do vidne uštede proračunskog novca proći će još više vremena. Osim toga, sudeći po zadnjim izjavama oporbenih čelnika, čini se da u ovom trenutku za to ne postoji ni međustranački konsenzus. Zaključno, struka smatra da pri ovakvim zahvatima ne treba izmišljati toplu vodu nego konzultirati strane primjere. 'Možda nam je najbliži primjer Danske, koja je 2007. završila jednu vrlo složenu reformu, gdje su oni od tadašnjih 300 općina došli na 100, i gdje su ukinuli 14 njihovih recimo to tako – županija – u uveli pet regija. Postoje sjajni primjeri kako to vani dobro funkcionira, ali mi jednostavno ne znamo uzeti neko dobro iskustvo izvana', zaključuje Podolnjak.
Emisiju Novac gledajte na Novoj TV nedjeljom u jutarnjem terminu.
