Nakon jasnih globalnih preporuka o tome kako je za stabilnost poslovanja i smanjenje posljedica krize u gospodarskom smislu ključno nastaviti komunikaciju između proizvođača i potrošača i za vrijeme trajanja krize, postavlja se pitanje, zašto je cijela oglašivačka industrija svijeta u „grču“? Kako je moguće da se mediji dokazano konzumiraju više nego ikada, a da je medijska industrija kojoj je konzumacija valuta - zabrinuta. Zašto se povjerenje i lojalnost potrošača ne tretiraju kao vrijednost i imovina koju treba sačuvati, već kao trošak koji treba rezati? Kako to da medijima nije ključna briga ona istinski problematična dimenzija poslovanja: rizik kojeg preuzimaju medijski djelatnici kada produciraju sadržaj koji danas toliko intenzivno konzumiramo? Jer čine to svakodnevno. Možda je za sigurniji odgovor potrebno globalne preporuke svesti u nacionalni kontekst i razumjeti što o svemu misli medijima najvažniji dionik, konzument medijskih sadržaja – građanin Hrvatske.
Pročitajte i ovo
O samoj konzumaciji zapravo puno znamo. Podaci o gledanosti, slušanosti, čitanosti, pristižu nam svakodnevno iz različitih tehničkih metrika i govore o konkretno provedenim minutama uz neki medij. Često se pitamo, je li to svjesno ili usputno praćenje medija, i što zaista građani o medijima misle. Pandemija corona virusa utjecala je na svaki segment naših života. Kako je utjecala na konzumaciju i povjerenje u medije?
Danas kada je sve ekstremno, kada vrijede sasvim nova pravila, niti jedno ranije istraživanje zadovoljstva, potreba, očekivanja…više ne vrijedi. Aktualne odgovore potražili smo u istraživanju koje je za Dnevnik NoveTV provela agencija IPSOS, telefonskom metodom na reprezentativnom uzorku od 600 punoljetnih ispitanika, građana Republike Hrvatske.
Rezultati istraživanja pokazuju kako građani na svjesnoj razini, njih 93%, medije koristi jednako ili čak više nego prije pandemije. A svaki drugi ispitanik navodi kako medije koristi više nego prije pojave koronavirusa. I ne samo da ih koriste, već ih smatraju važnima! Da su mediji u situaciji u kojoj se nalazimo jako važni, kaže 86 posto ispitanika.
Preko 60 posto građana smatra da su u ovo vrijeme pandemije mediji važniji nego prije. Jednako važnima smatra ih 34 posto građana.
Televizija se nametnula kao glavni izvor informiranja. Razlog tomu je mišljenje građana da ona donosi provjerene i vjerodostojne informacije. Tako preko 60 posto ispitanika kaže da je televizija njihov glavni izvor informiranja.
Mediji su prepoznati kao iznimno važni za informiranje o aktualnim temama, za edukaciju i informiranje o proizvodima i uslugama. Informacije o proizvodima i uslugama ključne su za čak 87 posto punoljetnih građana. Velik dio njih i inače koristi medije za tu svrhu. Sada 44 posto to smatra još važnijim.
Da bi tvrtke trebale više komunicirati o svojim proizvodima i uslugama, načinu poslovanja, smatra 39 posto građana. Ako ne više, onda barem jednako kao i prije početka pandemije- smatra 38 posto građana.
Kada ocjenjuju uspješnost različitih dionika u borbi protiv pandemije i prilagodbi za vrijeme krize, građani su medije rangirali visoko, ipak postoji još prostora za rast u pogledu kako pomoći građanima u prilagodbi novom načinu života.
Najbolje ocjenjuju rad Stožera civilne zaštite, a najlošije telekome, bankarski sektor, ali i sami sebe - upravo zbog onih pojedinaca koji se ne pridržavaju mjera koje su na snazi.
I za kraj prvog dijela istraživanja možemo reći kako je ovo istraživanje potvrdilo tezu da građani Hrvatske žele čuti poruke svojih brendova. Više od tri četvrtine građana slaže se s tvrdnjom da im znači kada vide da su tvrtke prilagodile svoje poslovanje ili da im je važno znati da velike tvrtke misle o tome kako se prilagoditi građanima i onda kada je teško.
Sve navedeno potvrđuje kako iako se život građana snažno promijenio, on nije prestao. Neke navike nakon Covid-a vratit će se na staro, neke će se iz korijena promijeniti, neke nove će biti usvojene. Sada je vrijeme prilagodbi i vrijeme promjena. Svega, pa tako i komunikacije. Komunikacija s građanima danas je puno više od pukog oglašavanja, ona je zalog za budućnost. Komunikacija s klijentima danas je puno više od pregovora, ona je ključ preživljavanja. Komunikacija struke danas je puno više od neobaveznog razgovora, ona je put ka rješenju. Stoga u rubrici Kako osigurati stabilnost poslovanja uslijed Covid-19 nastavljamo postavljati važna pitanja, tražiti točne odgovore i zajedno kreirati prava rješenja.
