U profesionalnom sportu danas se vrte goleme svote novca. Svakodnevno čitamo o plaćama, premijama, ugovorima i transferima vrijednima na desetke milijuna eura. Stoga bez sumnje možemo reći kako će sport postao vrlo važna grana nacionalnih i međunarodnih gospodarskih sustava.
Primjerice, u Velikoj Bitaniji je 2012. godine nakon Olimpijskih igara zabilježena zarada od sporta od 20 milijardi funti. Istraživanja pokazuju da je sportska industrija kontinuirano u prvih 15 najuspješnijih industrijskih grana, daleko utjecajnija od telekom operatera, automobilske industrije, osiguranja ili financija. Udio sportske industrije u cjelokupnoj engleskoj ekonomiji je gotovo 2%, a na tržištu rada s 400.000 zaposlenih sportska industrija zapravo zapošljava 2,3% ukupno zaposlenih u Velikoj Britaniji.
U četvrtak je u Zagrebu predstavljena knjiga koja je došla kao svojevrsni kuriozitet kako na hrvatskom tako i na svjetskom tržištu. Radi se o knjizi koju su prvi put zajedno napisali jedan akademik i jedan olimpijac na temu sporta kao gospodarske aktivnosti. Dr.sc. Damir Škaro i i akademik Vladimir Stipetić zaslužni su za knjigu 'Sport u vremenu globalizacije' koja služi kao svojevrsna enciklopedija suodnosa sporta i gospodarstva. I to je zapravo situacija diljem svijeta. U Hrvatskoj se taj prijelaz u profesionalnu djelatnost odvija nešto sporije jer smo zemlja s malim brojem stanovnika pa su i potencijali znatno smanjeni. Udio hrvatskog BDP-a u europskom BDP-u je manji nego što je to udio Hrvatske u stanovništvu EU-a. Prema istraživanju EUROSTATA prosječan građanin Hrvatske ostvaruje tek 62% kupovne snage prosječnog europskog građanina. Imamo malo poduzetnika koji su voljni preuzeti financiranje proboja bilo kojeg hrvatskog kluba na europsku razinu, jer to zahtijeva veliki inicijalni kapital uz visoku rizičnost takvih ulaganja.
Proces pretvaranja sporta u razvijenu gospodarsku djelatnost najbrže je napredovao u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i Rusiji, a nastao je postepeno od kraja 19. stoljeća.
Ako samo pogledamo iznose koje pojedini sportaši dobivaju za svoj performans, možemo zaključiti koliko je tu zapravo novca u igri u cjelokupnoj branši. Deset najplaćenijih sportaša u 2016. godini utržili su 635,2 milijuna eura (Forbes ), što od plaće, što od ugovora sa sponzorima.
I sami sportski klubovi djeluju poput gospodarskih subjekata. Njima upravljaju odvjetnici, menadžeri, a često su i tu i dioničari koji sjede u nadzornim odborima. Najvrjedniji sportski kub na svijetu je, očekivano, Real Madrid koji je 'težak' čak 3,26 milijardi američkih dolara. Slijede mu Dallas Cowboysi vrijedni 3,2 milijarde, a zatim i NY Yankeesi 'teški' 3,2 milijarde dolara.
A odakle taj novac? Odakle se podmiruju plaće igrača, menadžera, pogon, kluba, održavanje stadiona? Tu se radi o cijelom nizu prihodovnih stavki, primjerice, TV prava, komercijalne aktivnosti ili prihodi od stadiona.
A da je nogomet najvažnija sporedna stvar i na financijskim tržištima potvrdila je i studija norveške poslovne škole iz Osla prema kojoj pobjede i porazi u određenim sportskim natjecanjima mogu presuditi u donošenju najracionalnijih odluka te drastično utjecati na kretanja financijskih tržišta. Pokazalo se kako postoji čvrsta uzročno-posljedična veza između uspjeha ili neuspjeha nogometne momčadi i kretanja tržišnog indeksa zemlje iz koje je poražena ili pobjednička ekipa. Ponekad se u slučaju gubitka događa da investitori povlače svoje udjele iz lokalnih kompanija i tržišta.
Podaci navedeni u tekstu samo su kratak presjek opsežnih informacija koje donosi knjiga 'Sport u vremenu globalizacije'.
-
napeta situacijaAvioni ne uspijevaju sletjeti na hrvatski aerodrom: "Pokušavaju svi, ali..."
-
Svevremenski modelOvaj kupaći kostim svima dobro stoji, a nosi ga i Bojana Gregorić Vejzović
-
Strašno stanjeFOTO Od alkohola i cigareta do potpunog nemara! Dijete progutalo šaraf i završilo na operaciji, pokušalo se sve zataškati
