Izvješće je pokazalo da je svjetsko gospodarstvo 2005. proizvelo robe i usluga u vrijednosti od 55 trilijuna dolara, te su 40 posto udjela u tome imale zemlje u razvoju, navodi se u priopćenju Svjetske banke (WB).
Pročitajte i ovo
Seksualno nasilje
Objavljena uznemirujuća istina o silovanju djevojčica i žena: "Ta regija ima najviše žrtava"
USPOREDBA GOSPODARSTAVA
Donosimo 4 važne stvari iz Moody'sove velike usporedne analize Hrvatske i Srbije
Glavni rezultati izvješća ICP-a su procjene Poredbene kupovne moći (PPP) za 2005.
PPP se primjenjuje umjesto valutnog tečaja kako bi se nacionalni gospodarski pokazatelji, poput bruto nacionalnog proizvoda (BDP), pretvorili u zajedničku valutu.
Uzimajući u obzir razlike cijena između zemalja, PPP omogućava usporedbe veličine tržišta, strukture gospodarstva, i onoga što se za novac može kupiti.
Globalno izvješće, objavljeno u ponedjeljak, objedinjuje rezultate
IPC programa i Eurostat-OEDC PPP programa.
Izvješće nudi procjene GDP-a za 146 zemalja, zajedno s GDP-om 'per capita', i indeksom razine cijena, što pokazuje koja su gospodarstva najjeftinija, a koja najskuplja kada se njihove valute preračunaju uz uporabu tržišnih valutnih tečajeva.
Izvješće je pokazalo da na 12 gospodarstava otpada više od dvije trećine globalne prizvodnje. Sedam od njih su razvijene zemlje - SAD, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Španjolska, a pet su zemlje u razvoju ili tranzicijska gospodarstva - Kina, Indija, Rusija, Brazil i Meksiko.
Na pet najvećih gospodarstava u 2005. je otpadalo više od 20 posto globalne proizvodnje i više od 27 posto svjetskih izdataka za ulaganja.
Mjereno po kriteriju PPP-a, pet najvećih svjetskih gospodarstava su SAD, Kina, Japan, Njemačka i Indija, s polovicom svjetskog GDP-a. Na Kinu otpada devet posto svjetske proizvodnje, a na Indiju četiri posto.
Brazil čini polovicu gospodarstva Južne Amerike. Rusija dominira među bivšim sovjetskim republikama, s tri četvrtine udjela u proizvodnji i dvije trećine u ulaganjima.
Gospodarstvom Afrike dominiraju JAR, Egipat, Nigerija, Maroko i
Sudan, s dvije trećine GDP-a regije.
Prema Indexu razine cijena (PLI) - koji daje odnos PPP-a podijeljen s tečajem valute prema američkom dolaru - pri čemu indeks preko 100 znači više cijene od prosječnih u SAD-u, najskuplje zemlje svijeta su Island, Danska, Švicarska, Norveška i Irska, s indeksom 154 do 127. SAD je 20. na popisu najskupljih zemalja svijeta.
Najjeftinije zemlje su Tadžikistan, Etiopija, Gambija, Kirgistan i
Bolivija.
Mjereći GDP 'per capita' (po glavi stanovnika), pet najbogatijih
zemalja su Luksemburg s 80,315 dolara, Katar, Norveška, Brunei i Kuvajt. Svjetski prosjek GDP per capita je oko 8,900 dolara, a 17 zemalja iz izvješća ima manje od 1,000 dolara po stanovniku.
Kad je riječ o ulaganjima, SAD su na prvom mjestu s 21 posto
svjetskih ulaganja, a na drugom mjestu je Kina s 18 posto.
Prema globalnom izvješću ICP-a, Hrvatska je u 2005. godini imala nominalni GDP od 38,9 milijardi dolara ili 0.09 posto globalnog GDP-a, dok je preračunat prema Poredbenoj kupovnoj moći (PPP) on iznosio 58,8 milijardi dolara (0.11 posto globalnog GDP).
Hrvatski GDP 'per capita' iznosio je 8,749 dolara, a preračunat po PPP-u 13,232 dolara.
Za usporedbu, GDP 'per capita' u Sloveniji je nominalno bio 17,558 dolara, a po PPP-u 23,004; u Srbiji 3,564 dolara nominalno i 8,609 dolara po PPP-u, te u BiH 3,007 dolara nominalno i 6.506 po PPP-u.
Indeks razine cijena (PLI) u Hrvatskoj je 2005. iznosio 66, u
Sloveniji 76, Srbiji 41 i u BiH 46.
Globalno izvješće ICP za 2005. predstavlja do sada najširi i nadublji zahvat u izračun PPP-a u svijetu, i uz sudjelovanje najvećeg broja zemalja.