Hrvatska nije na putu bez povratka, ali hitno mora mijenjati model ponašanja poručuje Božo Prka predsjednik Uprave jedne od najvećih komercijalnih banaka. Država što prije mora uravnotežiti prihode i dohotke ali bez zaduživanja. 'Neodrživa je daljnja razina potrošnje financirana iz inozemnih kredita ili rasta domaćih kredita', smatra Prka.
U borbi protiv krize država ima najodgovorniju zadaću, tj. da smanji svoju potrošnju kako bi privatni sektor mogao više investirati i stvarati nova radna mjesta. Ili samo održati postojeća i smanjiti broj otkaza kojih prema nekim procjenama u Hrvatskoj pljušti čak 150 dnevno.
Da bi izliječila taj trend Vlada se sa svakim sektorom društva koji zarađuje treba baviti individualno. Sanaderov tim ne smije očekivati da će ga iz proračunskog debakla iščupati samo turistička sezona. 'Ne možete na leđa samo jednog sektora natovariti sve potrebe i planove, te očekivati da će taj sektor sve riješiti', objašnjava ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
Tečaj kune za vrijeme krize ne smije pasti, nedavno su rame uz rame poručili premijer i guverner centralne banke Rohatinski. Neki ugledni ekonomski stručnjaci misle upravo suprotno. Spas je u slabijoj kuni. 'Ne bih branio tečaj svim sredstvima jer je to nemoguće', kaže ekonomski analitičar Mate Babić.
Slabija kuna i jači euro donose veće rate kredita. No Babić procjenjuje: kamate će rasti i ako kuna ne oslabi dok će s druge strane slabija kuna ojačati izvoz i povećati prihode od turizma. Sve u svemu, proljeće ove godine polako potvrđuje dramatičnost hrvatskog trenutka: ekonomska kriza najveći je izazov bilo koje Vlade nakon rata.
