Istraživanje: Modificirani geni zagadili meksički kukuruz

Elena Alvarez Buylla, autorica članka objavljenog u časopisu Molekularna ekologija od veljače, kaže kako se još osjeća teško ozračje koje okružuje prvotnu raspravu, a koja bi mogla ugroziti ugled nekih znanstvenika. Proturječja je 2001. izazvao članak objavljen u znanstvenom časopisu Nature, po kojem je u autohtonom meksičkom kukuruzu u južnoj državi Oaxaca, gdje se žitarica uzgaja nekoliko tisuća godina, pronađen biotehnički materijal, prenosi agencija AP.

Pročitajte i ovo Sumnjaju na jedno Šokantni prizori iz velegrada: Kanal u predgrađu postao krvavocrven, nitko ne zna zašto NE ZNA SE KRIVAC Ekološko zagađenje u Kostreni potvrđeno analizom mora: Pogledajte što je pronađeno

tri vijesti o kojima se priča U stanu u Zagrebu Bivša glasnogovornica Grada Zadra pronađena mrtva MIROVINSKA REFORMA Umirovljenicima stiže proljetni poklon, evo kada sjeda na račun: "To je premalo" Previše je mrtvih Vozači, oprez! Policija najavila veliku akciju: Provodi se u cijeloj Hrvatskoj, na ceste izlaze sve raspoložive snage

Stručnjaci kažu da je čuvanje genetske raznolikosti kukuruza u Meksiku važno, u slučaju da ti izvorni geni poslije budu potrebni za jačanje modernih vrsta. Biolog Ignacio Chapela sa sveučilišta Berkeley u Kaliforniji, suautor članka iz 2001., bio je izložen poplavi kritika zbog svoje metodologije. Nature je poslije objavio urednički komentar u kojem je naveo da dokazi nisu opravdali objavu članka.

Godine 2005. u članku objavljenom u časopisu Proceedings Nacionalne akademije znanosti, navodi se da neme dokaza o genetskom zagađenju. No danas jedan od autora studije iz 2005., biolog Exequiel Ezcurra, kaže da je uvjeren u točnost članka Elene Alvarez Buyllae, koji kaže da su zabilježene vrlo niske razine zagađenja.

Istraživanjem je dokazana prisutnost gena 35S Promotor, koji se široko koristi u genetski modificiranih usjeva za jačanje otpornosti na bolesti.

'Što se tiče javnog mišljenja ja to vidim kao osvetu', izjavio je Chapela. Alvarez Buylla je rabila puno veće uzorke, razrađenije genetske testove i različite tehnike, uzimala je lišće i klipove kukuruza, nego Chapela. Njezina je studija pokazala da zageđenost jako varira ovisno o lokaciji, od nulte na nekim poljoprivrednim površinama do 10 posto usjeva na nekoliko mjesta.

Alvarez Buylla se namučila dok je našla nekoga tko će objaviti članak, a odbili su je Proceedings, Nacionalne akademije znanosti, s argumentom da članak može odvući pozornost sa znanstvenog na politički aspekt rasprave. Po riječima Alvarez Buylla ostaje veliko pitanje: Odakle dolazi to genetsko zagađenje i kako se širi? Ona sumnja da bi neka vrsta hibridnog kukuruza, možda onog koji dijeli vlada, mogla biti zagađena te dodaje da je objektivna znanost jedini način da se to utvrdi.