Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Dajemo im brojne pogodnosti

Iako imamo dosta svojih, svećenike uzvozimo iz BiH

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Nedostatak svećenika trend je koji poprima sve šire razmjere. Zapravo tolike da je Crkva morala početi razmišljati o konkretnim rješenjima, uvoz svećenika iz drugih zemalja.

Kako je to kada ste svećenik koji iz Afrike prevali put do Europe kako bi obavljao svoje zvanje doznali smo iz prve ruke. Kapelan Odilon  Singbo iz Benina je došao kako bi se školovao na bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, no kardinal Bozanić odlučio ga je zadržati u Hrvatskoj. 'Nije važno dolazim li iz Afrike, važno je da sam ja svećenik  katoličke Crkve i da ja mogu tu biti na raspolaganju ljudima za njihove životne probleme', kaže kapelan Odilon Singbo. 

Pročitajte i ovo Trgovina sa Srbijom - u minusu - 4 Novi trend u ekonomiji Mejd in Srbija! Prvi put Hrvatska ima manjak u trgovini s tom susjednom zemljom, a ekonomisti objašnjavaju zašto je to očekivano Ilustracija Prvih deset mjeseci Jesmo li ove godine višu uvozili ili izvozili? Stigli najnoviji podaci

Kapelan Odilon nije jedini svećenik kojega je životni poziv odveo na drugi kontinent. Radi krize duhovnih zvanja sve više razvijenih europskih zemalja svećenike uvozi. Najveće probleme ima Francuska, u kojoj je 80 posto svećenika starije od 70 godina. Svećenika nedostaje i u Švicarskoj i  Skandinavskim zemljama, dok se Španjolska, Irska i Poljska očekivano donekle drže. A što je s Hrvatskom? I mi uvozim svećenike i to uglavnom iz susjedne BiH.  Sredine iz koje dolaze obrazovani, ali konzervativni svećenici. 'Kad se govori sa političkog stajališta, više su okrenuti na desnu
opciju, konzervativnu, tradicionalističku, nego na jedan progresivni način razmišljanja koji zahtjeva suvremeno, otvoreno građansko društvo', kaže don Ivan Grubišić, župnik i znanstvenik, iz župe sv. Roka, Split. 

Broje materijalne pogodnosti duhonvog zanimanja

A upravo to suvremeno društvo svećenicima danas daje brojne materijalne pogodnosti. Naravno, to ne vrijedi za sve, što potvrđuje i primjer skromnog afričkog svećenika kojem je ,kako sam kaže ,dovoljan tek jedan topli obrok i krov nad glavom. Ipak, strogo ekonomski i racionalno gledano biti svećenikom uopće nije loše. Za početak tu je njihova plaća, koju nazivaju nagradom.'Svećeničke plaće iznose koliko i prosječne hrvatske plaće plus nekakvi dodatci, odnosno to ovisi o samoj službi svećenika. Ako je svećenik u manjoj župi, većoj župi , je li na području nekog dekanata obnaša dužnost dekana, je li je u biskupiji na dužnosti nekakvog tajnika biskupa , pa do samog biskupa koji ima tu nekakvu najveću plaću',. kaže Hrvoje Cirkvenac, urednik portala Križ života. 

Tako se, objašnjava Crikvenac, primjerice plaća jednog biskupa može popeti i do iznosa od 10.000 kuna. No, na što bi zapravo jedan takav biskup trebao trošiti svoju zaradu? Na auto? Nema potrebe, kada mu se dodjeljuje po automatizmu. Baš kao i krov nad glavom, te ogromna doza društvenog ugleda.  Za isti takav menadžeri se dokazuju godinama. 'Dok dođeš do krova nad glavom, treba toliko godina, toliko kredita,
svećenik dobije odmah kuću ili stan, osigurano mjesto, osigurana egzistencija materijalna ali, nije to dostatno za biti svećenik', dodaje don Grubešić.

A materijalna dobra čini se nisu dostatna ni za postati svećenikom. U  prilog ovom zanimanju ne ide niti demografski, faktor. Prošlo je vrijeme  velikih obitelji iz kojih je jedno dijete obavezno išlo za svećenika. Danas teško da će itko sina jedinca nagovarati na ovo zanimanje. Osim ako je u
dugotrajnom celibatu, nakon kojeg se svećeništvo ponekad čini kao logičan izbor. 'Mi imamo vrlo velik broj neoženjenih mladića. Teško se odluče na ženidbu, izgleda mi da neki od njih odluče pripadat nekoj zajednici, da ne žive kao samotnjaci', zaključuje don Grubišić.

Zaređivanje iz krivih razloga

Da postoje pojedinci koji se zaređuju iz potpuno krivih razloga, pa čak i onih materijalnih potvrdio nam je i kapelan Odilon. Kada smo ga upitali što misli o svećenicima ili župnicima koji pred vjernike dolaze u novom Audiju A6, samo se nasmijao i rekao da svatko sam najbolje zna što i kako radi, ali da onaj gore sve to vidi. 'Malo pratim, pa onda vidim naslov svećenici dobivaju plaću od države. Apsolutno ne dobivaju plaću od države, barem ja ne dobivam plaću od hrvatske države. Ja živim od zajednice kojoj pripadam od koje dobivam ono  što mi je potrebno za život.', kaže kapelan Odilon Singbo. 

A možda je upravo potpuna predanost zajednici ono što moderne mlade ljude, sklone hedonizmu, odvraća od ovog ozbiljnog i zahtjevnog zvanja. Prema podacima Hrvatske biskupske konferencije u Hrvatskoj je svega 2300
svećenika i oko 3200 časnih sestara- na 4 i pol milijuna stanovnika. Smiješno, ali i s tom brojkom mi smo u prednosti pa naše svećenike čak i izvozimo. Ipak, i kod nas je samo pitanje dana kada će nas s oltara gledati sve više svećenika iz Brazila, Kine ili afričkih država.

Emisiju Novac gledajte nedjeljom, u jutarnjem termnu programa Nove TV. 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene