Hrvatski je sabor u petak izmijenio Zakon o potrošačkom kreditiranju (ZPK) kojim se tečaj švicarskog franka fiksira na 6,39 kuna na najdulje godinu dana, a prihvaćen je i Vladin amandman po kojem će se to odnositi na sve potrošačke kredite u francima, neovisno o iznosu i vrsti.
Pročitajte i ovo
Pravomoćna presuda
Srbija ugovore o kreditu s valutnom klauzulom CHF proglašava ništetnima!
101 glas za
'Zakon o švicarcu' u Saboru prihvaćen jednoglasno
U HUB-u smatraju da dopuna Zakona "kojom se fiksira tečaj švicarskog franka za kredite te olakšice šire na sve korisnike kredita u ovoj valuti, nije samo nezakonita već i socijalno neodgovorna mjera".
Podsjećaju da je u ZPK-u prije te dopune kamatna stopa bila umanjena samo korisnicima stambenih kredita u CHF s promjenjivom kamatnom stopom, što je, kako navode, mogla biti socijalna motivacija iznimne zakonske intervencije u privatne ugovorne odnose.
"Ovakvoj dopuni ZPK kakva je prihvaćena danas nedostaje ikakva socijalna motivacija. ZPK sada donosi olakšice i korisnicima potrošačkih i svih drugih kredita, pa čak i onima koji su isplate primili ne u kunama već u švicarskim francima. Ovakva primjena potpuno ignorira činjenicu da nisu svi korisnici kredita u švicarskim francima u jednakom položaju i da niti približno nisu svi ovim kreditima rješavali samo osnovna životna odnosno stambena pitanja", navodi se u priopćenju HUB-a.
Iz gospodarsko interesnog udruženja banaka ističu kako su banke bile itekako spremne sudjelovati u pomaganju socijalno ugroženima, kako su to činile i do sada i čine i dalje. Pritom podsjećaju da su banke prve izvan državnog sektora pristale na otpis dugova ovršenim socijalno ugroženim korisnicima svojih usluga te i dalje žele zajedno s institucijama države raditi na primjeni rješenja koja ugroženim građanima olakšavaju život.
Miljeniću ništa sporno u prijedlogu Vlade; Marić smatra da je to posao HNB-a
"Današnja dopuna Zakona ništa od navedenog ne uzima u obzir te će na kraju najviše pogodovati jednoj trećini korisnika kredita u švicarskim francima čiji dug, prema podacima HNB-a, čini čak dvije trećine ukupnog zaduženja. Tako će se onima kojima je to najpotrebnije pomoći proporcionalno zapravo u najmanjoj mjeri", navode iz HUB-a.
Napominju kako su među onima koji kroz fiksirani tečaj bitno ispod tržišnog dobivaju velike olakšice i brojni korisnici kredita špekulirali na deviznom tržištu i zadužili se u CHF bez ikakve valutne klauzule ili su investirali u luksuzne proizvode ili se zaduživali kao privatni investitori na tržištu nekretnina, kao i oni koji nisu bili paralelno izloženi i valutnom i kamatnom riziku.
"Banke članice HUB-a su prije donošenja ove dopune ZPK iskazale jasnu spremnost preuzeti puni financijski teret zadnjeg povećanja tečaja švicarskog franka u razdoblju od tri do šest mjeseci, koji je razumno potrebno i dostatno razdoblje za definiranje dobro uravnoteženog i trajnog rješenja, a ne za jedno ad hoc i nezakonito rješenje kakva je ova dopuna ZPK. Spremnost za preuzimanje tog tereta i pronalaženje zakonitog rješenja banke članice Hrvatske udruge banaka iskazuju i dalje, pri čemu smo mišljenja da je neodgovorno ne utvrditi najprije socijalne kriterije i bitno pomoći najugroženijima, jer se inače na tuđi teret jednako podupire svaki pojedinačni privatni interes", poručuju iz HUB-a.
Izražavaju "iskrenu nadu da će barem trajno rješenje biti socijalno odgovorno i sporazumno, kao što je moglo biti i ovo", i navode kako će se "u međuvremenu banke protiv nezakonitih rješenja vjerojatno boriti svim raspoloživim pravnim sredstvima".
U HUB-u smatraju i kako se danas prihvaćenom dopunom ZPK krši članak 50. Ustava te su banke nedvojbeno ustavno ovlaštene tražiti naknadu štete na teret Republike Hrvatske. "Ako bi do toga došlo Vlada RH bi naknadu štete mogla osigurati jedino iz državnog proračuna, dakle na teret svih poreznih obveznika", zaključuje se u priopćenju HUB-a.
(Hina) xbn yds