Raspoloženje se premijerki Jadranki Kosor brzo popravilo nakon tekućih broblema. Iz zavoda za statistiku donijela je najsvježije dobre vijesti. Izvoz napokon raste. 'Podatci su ohrabrujući, oni su poticajni u prvih 8 mjeseci 13,4 posto rasta', izložila je rezultate premijerka.
Pročitajte i ovo
>> Dobra vijest: Vukovar prvi na listi izvoznika
Istovremeno uvozimo manje. Europa se budi iz krize i sve više kupuje hrvatske proizvode. Ministar gospodarstva kaža de je to početak oporavka posrnule ekonomije. 'Naravno da je to svakako treba tako gledati, držim da je to svakako jedna izuzetno dobra vijest', istaknuo je ministar gospodarstva Đuro Popijač.
Krediti izvoznicima
Premijerkin savjetnik Borislav Škegro smatra da država može pomoći izvoznicima da budu još konkurentniji ako brzo provede reforme iz plana gospodarskog oporavka. 'Od fleksibilnosti tržišta rada do preskupe države, prevelike administracije, prepreka investiranju anti poduzetničkoj klimi sve su to čimbenici, koji na kraju utječu na nižu konkurentnost hrvatskih proizvoda i usluga', pojasnio je Škegro.
HBOR čak svojih 70 posto kredita izdaje izvoznicima. Izvoz i proizvodnja te put ka oporavku, država ga može i ubrzati ako doista provede reforme koje najavljuje. No, dobre vijesti, kao uostalom i loše, uvijek dolaze u paru.
Otkud je došao potrošeni novac?
Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, osim izvoza, porasla i potrošnja. Nakon mjeseci minusa i simbolično pozitivnog srpnja, potrošnja je u kolovozu narasla na nevjerojatna 3 cijela 9 posto. Potrošači tvrde da oni to nisu potrošili. Nakon dvije godine prekapanja, građani su, čini se, u novčanicima napokon nešto i pronašli.
21 mjesečni pad potrošnje prekinuo je srpanj s 0,7 posto, ali 3,9 posto rasta u kolovozu nitko nije očekivao. Neki još uvijek ne vjeruju. 'Novac je došao iz nekoliko izvora, prije svega banke su otvorile svoje slavine, davale su kredite, dugo, porez jer ljudi su se na njega navikli i malo je manji, treće, dosta novca dolazi izvana. Donijeli su ga i turisti, a sezonci su bili zaposleni. U srpnju su si svi dali oduška na sniženjima', objasnio nam je Dražen Kalođera, ekonomski analitičar.
Kupovalo se i knjige i odijevalo djecu za školu. Iako s više bolesnih, u jesen bi potrošnja opet mogla pasti zbog više nezaposlenih, kojih je već u kolovozu bilo 0,2 posto više. No, u studenom riješit će se kriznog poreza i oni s prihodima iznad 6 tisuća kuna. Najavljeni rast BDP-a pokazat će da su više potrošili u trećem tromjesečju.
