Premijerka: Država više nije glavni krivac za nelikvidnost

Crno na bijelo, to izgleda ovako, neplaćeni računi krajem 2009 skaču iznad 27 milijardi kuna, a početak 2010 donosi 309.562 nezaposlenih. 'Sigurno je da ova brojka nešto, što na sve mora djelovati uznemirujuće', rekao je ministar financija Ivan Šuker. Ministar Šuker se nada da će jeftiniji Vladini krediti pomoći u zaustavljanju nezaposlenosti. No rekordnu nelikvidnost za sada ignorira iako brojke HGK-a pokazuju da neplaćanje i dalje raste. Premijska objašnjava da država više nije glavni krivac za nelikvidnost.

Pročitajte i ovo užarene linije Ovo je za analitičare realan postizborni scenarij: "Ima prodanih duša, samo je pitanje cijene" sjednica Vlade Plenković: "U ponedjeljak nam sjeda 162 milijuna eura, a zatražit ćemo još 822 milijuna eura"

No danas ni Kosor ni Šuker o milijardama kuna koje su blokirane u vrtlogu nelikvidnosti ne žele govoriti. Tako da ne znamo kakav je plan za rješavanje i imaju li ga uopće. Šuker igra na jedinu Vladinu antirecesijsku mjeru, jeftinije kredite za biznis koji kreću sljedećeg tjedna. 'Nadam se da će ove mjere potaknuti i zapošljavanje, i potaknuti gospodarstvo te da će se stopa nezaposlenosti spustiti ispod 300 tisuća', kaže Šuker.

Analitičari pak predviđaju nastavak rasta nezaposlenosti. 'U prvoj polovici 2010 godine očekujemo nastavak nepovoljnih trendova, pozitivne pomake možemo očekivati tek u drugoj polovici ove godine', tvrdi Zrinka Živković Matijević, ekonomska analitičarka Raiffeisen banke. Vlada izbjegava suočavanje sa rastućom nelikvidnošću, no premijerka međutim uvjerava da se država popravila te da svoje račune plaća na vrijeme.

'Država plaća svoje obveze, naravno da činimo i dodatne napore, da bi to činila i sva državna, odnosno javna poduzeća', istaknula je premijerka Jadranka Kosor. No iz vlade još niti riječi o tome imaju li plan za rješavanje opće nelikvidnosti, ili ga taje, ili ne znaju kako se uloviti u koštac s glavnim generatorom krize. Državna je blagajna stabilna, uglavnom jer je građani uredno pune odvajajući od svoje plaće. Ipak, harač ubija potrošnju koja pada već 15 mjeseci za redom i stopira svaku mogućnost gospodarskog rasta. Uz harač, sve je više ljudi koji gube posao pa uopće nemaju što potrošiti, a standard je i dalje na putu prema dolje.