Građevinske tvrtke bez ijednog zaposlenog dužne 5 MILIJARDI kuna!
Piše Mislav Bago,
18. siječnja 2013. @ 19:15
komentari
Slika nije dostupna
Građevinske tvrtke su prve za spašavanje jer bez njih nema ni javnih investicija. A kako Hrvatska misli dovesti u red državne financije reći će zamjenici šefice MMF-a koja u ponedjeljak stiže u Zagreb.
Podijelite
Premijer Milanović sigurno će primiti izaslanstvo MMF-a koje dolazi u ponedjeljak u Hrvatsku. Nije to rutinski posjet zamjenice šefice MMF-a Nemat Shafik. Taj financijski policajac čiji su, istina, glavni analitičari priznali nedavno da je preporuka o potpunoj štednji bila kriva, ipak želi vidjeti kako Hrvatska misli dovesti državne financije u red. Što će to MMF predložiti Vladi, a što se ne zna ili što bi to Vlada i guverner središnje banke trebali reći izaslanstvu MMF-a, a oni to ne znaju?
Mišljenje MMF-a je važno zbog kreditnih agencija Ono što će MMF čuti više-manje znamo. Nakon pada rejtinga rebalansom se smanjuje proračun jer tek tada Vlada može ostvariti ono što je naumila. Štedi se i na dodacima na plaće državnih službenika, a bitno je i otklanjanje prepreka što se radi nizom zakona koji se moraju izvršiti. Vrlo je bitna i sigurnost za strane investitore, oni moraju znati da sve funkcionira, da sudovi sude kako treba, no to se ne može preko noći.
Prva stvar na umu Vlade su reforme, no treba počistiti kaos s neplaćanjima i tvrtkama u dugovima. Linićevim predstečajnim zakonom država planira pola od 42 milijarde kuna likvidirati i jednostavno obrisati jer se ne može naplatiti. A što je s ostatkom, koje su to prve tvrtke koje se planiraju i mogu spasiti?
Kratko i jasno. Spašavamo što se može spasiti - građevinarstvo, oni koji proizvode i izvoz. Najbolnije je je sada građevinarstvo, tvrktke kao što su Dalekovod, Projektgradnja Slavonski Brod i Fenix Vinkovci. Kada se tim tvrtkama pridodaju oni koji proizvode povećava se i količina novca koju treba otpisati, a uskoro će biti poznata i sudbina Dine i Diokija.
Građevinske tvrtke su prve za spašavanje zato što bez njih nema ni javnih investicija. One su dužne preko 10 miilijardi kuna, a što je najšokantnije 5 milijardi su dužne one tvrtke koje nemaju nijednog zaposlenog.