'Edukacija je ključna da hrvatski seljaci dobiju novac od EU'

Hrvatsku čeka više od pet milijardi kuna iz Europe, ali ga EU neće dijeliti šakom i kapom. No, Hrvatska je u Bruxsellesu tražila puno povoljnije uvjete nego što su dobile zemlje u prošlom proširenju.

Pročitajte i ovo Nije prvi put Zrakoplov američkog državnog tajnika prinudno sletio u Pariz: Na važan sastanak morao je automobilom Bolja Hrvatska David Pejić izabrao je poljoprivredu i nije požalio: "U pozadini mog uma uvijek je bila želja da se priključim obiteljskoj misiji"

Stanko Senkić bavi se svinjogojstvom. Stočnu hranu sam proizvodi, meso uspješno trži, a 40 krmača lakše se prasi uz glazbu. No,Stanku nije do pjesme. Europa 'kuca na vrata',a nepoznanica je milijun. 'Nemam pojma što ću dobiti, ni koliko ću dobiti, ni za čega ću dobiti', zbunjen je ovaj poljoprivrednik.

Stanku je do sada država poticala svaku kulturu i grlo posebno .U Europskoj uniji dobit će jedinstveni iznos novca bez obzira na to što proizvodi. 'On će okvirno ostati otprilike na iznosu koji je dobivao i do sada iz hrvatskog proračuna. Mislim da će se tu raditi oko 140 tisuća kuna', pojasnila je Ružica Gelo, članica pregovaračke skupine.

No nema novca bez ispunjavanja strogih uvjeta. Stanko stajski gnoj više ne smije bacati na polje, već ga mora ga odlagati na posebnoj platformi. 'Puno mi je ovako lakše. Gnoj se ne izlijeva na polje, već na platformu', rekao je. To malo nepropusnog betona Stanko je platio 300 tisuća kuna. Podigao je kredit uz 12 posto kamata. 75 posto uloženoga vratit će mu Svjetska banka. No, brine ga i iznos novca iz europske blagajne. Unija će za izravna plaćanja Hrvatskoj odobriti 373,a za ruralnu politiku 352 milijuna eura.

Edukacija je ključna

'Ključna stvar, po meni je, u ovom trenutku educirati poljoprivredne proizvođače. Pokazati kako i na koji način mogu koristiti benefite nakon ulaska u EU', smatra Zlatko Koračević, član Odbora za poljoprivredu. O pregovorima ovisi i Stankova budućnost. Vijesti s 'briselskih sastanaka' stižu mu na kapaljku, a uskoro će biti jedan proizvođač na tržištu od 600 milijuna potrošača.

>> 'Poljoprivreda je tvornica pod vedrim nebom, ako stane, teško ju je pokrenuti'

Zbog toga su seljački vođe odlučili svratiti do Bruxellesa, gdje su se sastali s francuskim, njemačkim i austrijskim kolegama. Nisu znali npr. da europski farmer ima niži poticaj po hektaru za žitarice, ali ako poštuje normativ za gnojivo, dobije 160 eura po hektaru, ako održava bioraznolikost primi još 110 eura. a koristi li tzv. zelenu gnojidbu još 100 eura. Ima novca, ali ima i puno posla. Udruženo tržište i potrošačima trebalo bi nuditi jeftiniju sirovinu i jeftiniju hranu.