Ali to nije sve. Država nerijetko uskoči Crkvi i iz sredstva državnih rezervi. Tako je unatoč recesiji Crkva ove godine iz sredstava predviđenih sanaciji šteta od potresa požara, poplave i drugih pošasti dobila 12 i pol milijuna kuna. Crkva ne dobiva samo od države već i od županija , općina i gradova. Iznos je to o kojem se može samo nagađati. Osim toga zarađuje od najamnina ,a li i od vlastite djelatnosti naplaćujući vlastite usluge te od milodara. Bilo bi glupo reći da Crkva samo zarađuje. Ona nesumnjivo i troši, ali nedostatak transparentnosti na prihodovnoj i rashodovnoj strani baca sumnju na crkvene financije.
'Zahvaljujući međunarodnim ugovorima između Hrvatske i svete stolice, gotovo je nemoguće natjerati crkvu da bude transparentna u svom poslovanju , odnosno da ona kaže jer je odvojena od države , ne može se nikako ući u njenu strukturu i provjeriti na što je ona trošila novac', kaže Hrvoje Cirkvenac, urednik portala Križ života. No, Crkva nije transparentna, a od pitanja na što se troši novac bježi kao vrag od tamjana.
Uvid u financije pozdravili bi i vjernici
Nitko iz HBK nije htio govoriti na ovu temu. Skoro bi mogli bi reći da se radi o višestoljetnoj dosljednosti. Jer jedan od najvećih i najstarijih kršćanskih svetac Sveti Lovro je ispečen na gradelama , a da nije otkrio gdje se nalazi crkvena blagajna. Sveti Lovro je šutio pred poganskim rimskim poreznicima , a ima li Crkva razloga za šutnju? 'Činjenica da se ne zna otvara mjesta ovakvim špekulacijama. Bilo bi bolje špekulacije zaustaviti na vrijeme, a meni se čini da bi vjernici i svi dobre namjere takav jedan potez otvaranja prema društvu , uvida u financije, smatrali nečim vrlo povoljnim', zaključio je Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta Zagreb.
Na pitanje je li Crkva svjesna da šutnjom stvara dojam, koji upravo ne želi stvoriti, odogovorio je Hrvoje Cirkvenac. 'Taj suprotni dojam se stvarao i u vezi Vatikana 90-ih godina kada je postavljeno pitanje što radi s ogromnom količinom novca koje dobiva iz svijeta. I Vatikan je tada morao stati jednostavno tome na kraj i biti transparentan u svom poslovanju reći odakle dolazi novac i na što se taj novac koristi', kaže Cirkvenac.
Od 90-te crkva izgradila 600 vjerskih objekata
Prema nekim podatcima, od 90-te do danas Crkva je diljem Hrvatske izgradila oko 600 vjerskih objekata. Samo u Splitu je sagrađeno 12 crkava i dva samostana. Tako je crkva investirala oko 4,2 milijarde kuna u neproizvodne institucije. Da je izgradila samo trećinu crkava manje i ostatak novca uložila u profitabilne gospodarske objekte. Omogućila bi zapošljavanje oko 40.000 građana.
'Ne bi bilo loše, bilo bi dapače na čast crkvi da objavi svoje financije. Ja znam da to odudara od tradicije da će biti puno argumenata protiv, ali jedan važan argument za je taj da crkva ima veliku ulogu u društvu , utjecajna je organizacija i time bi napravila jedan presedan i dobar primjer koji bi trebao utjecati i na ostale', dodaje Kregar. U svijetu postoje brojne države u kojima se crkva financira iz državnog proračuna. To potvrđuju primjeri Belgije, Luksemburga, Danske, Norveške. To i nije tako čudno, s obzirom da Crkva preuzima dio državnih zadaća u smislu humanitarne, kulture i socijalne uloge. No, u tim zemljama objavljuju se podaci i to većinom na Internetu, o tome koliki postotak financija iz crkve odlazi na svećenike , koliko za izgradnju novih crkvenih objekata i sl.
Tko plaća crkevni porez?
Drugi oblik financiranja od strane države je crkveni porez, kod kojeg se ne može dogoditi da pojedine vjeroispovijesti financiraju crkvu kojoj ne pripadaju. 'Gdje zapravo pripadnici crkve pristaju na tu obvezu plaćanja crkvenog poreza. Istupom iz crkvene zajednice oni automatski prestaju biti i obveznici tog crkvenog poreza. S tim da svaki taj pripadnik, bilo da je riječ o katoličkoj crkvi ili protestantskoj odabire gdje će taj novac ići', pojašnjava Nikola Mijatović s Pravnog fakulteta Zagreb.
Druge zemlje pronašle su rješenje u tvz. kulturnom porezu. 'Znači svakog poreznog obveznika tereti dužnost plaćanja, u Italiji je o mislim 0,8 posto poreza na dohodak kao svojevrsni prirez poreza na dohodak koji postoji u Hrvatskoj, gdje je porezni obveznik koji je ostvario dohodak dužan platiti taj porez koji se naziva kulturni porez s tim da porezni obveznik odlučuje sam hoće li to ići u korist neke crkvene zajednice ili će to ići u neke kulturne, humanitarne i druge svrhe', dodaje Mijatović.
Svi naši sugovornici su se složili da bi uvođenje crkvenog poreza u Hrvatskoj bila dobra stvar. Izbjegle bi se trenutne polemike oko pitanja transparentnosti crkve i nitko ne bi mogao prigovoriti da ga se tjera da plaća nešto što ne želi. Koliko god bila moralno dvojbena šutnja crkvenih krugova o vlastitim financijama je razumljiva. Zašto bi se izjašnjavali ako ne moraju. No za šutnju državne revizorice baš kao i saborskog odbora za financije , koji su ostali vjerni tradiciji Sv. Lovre , nema opravdanja. Pogotovo kad su u pitanju proračunska sredstva.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom, u jutarnjem terminu programa Nove TV.
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Prirodne i lijepeBez šminke i s dioptrijskim naočalama ove slavne dame izgledaju baš poput nas
-
Damsko izdanjeKomad koji je preživio modne revolucije: S 92 godine Collins pokazala kako se nosi pravi klasik
