24 milijarde kuna za plaće državnih službenika

Od milijun i pol zaposlenih osoba u Hrvatskoj, njih čak 248.500 svoje radno mjesto pronašlo je u državnim službama i javnoj upravi. Ovaj državni aparat je skup i glomazan, to je nepobitna činjenica, jednako kao i ona da niti jedna Vlada do sada nije ozbiljno prionula rješavanju ovog problema. Krajem 2008. činilo se kao da bi se nešto moglo promijeniti po to pitanju. Osnovano je Nacionalno vijeće za vrednovanje modernizacije državne uprave. Jedan od 11 članova ovog vijeća bio je i Zorislav Antun Petrović iz Transparency Internationala.

Pročitajte i ovo Donijeli potpise nezadovoljih Sindikati u obrazovanju traže korekciju koeficijenata: "Strpljenje je pri kraju" Suprotno nekim uvjeravanjima Imate li plaću za normalan život? "Znam da loše živim, jedino to znam"

'Ja sam nazočio jednoj jedinoj sjednici Vijeća, konstituirajućoj. Na toj sjednici smo definirale uzuse rada, postavili neki načelni poslovnik i nakon toga ništa', kaže Zorislav Antun.

Nacionalno vijeće ukinuto, broj zaposlenih povećan

Zapravo, od kraja 2008. dogodilo se nešto. Nacionalno vijeće za praćenje je ukinuto, a državna uprava postala je još glomaznija. Samo u posljednjih nekoliko godina , umjesto da smanji broj zaposlenih, državni aparat zaposlio je novih 30.000 ljudi.Godišnje se za plaće državnih službenika i javne službe iz proračuna izdvaja 24,2 milijarde kuna ili oko 24 posto državnog proračuna.

'Europske pripreme donijele su na državnoj razini niz novih adresa, institucija i veliko je pitanje je li taj broj bio potreban, kako su organizirani, je su li se fiksni troškovi od tri ili četiri agencije mogli spojiti pa da rade na jednoj adresi. Jednostavno rečeno, moguće je, ali je to vrlo zahtjevan posao', tvrdi ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.

Naravno da je zahtjevan posao, jer da bi se riješio ovaj problem treba postaviti pitanje što točno radi državna uprava, koliko je ta ista uprava efikasna, te gdje stvari zapinju i nastaju tvz. uska grla? Odgovori na ova pitanja mnoge bi mogli stajati radnog mjesta. Vlada se opravdava činjenicom kako ne može u ovim vremenima podijeliti na desetke tisuće otkaza. Kao i kozmetičkim rezom u troškovima državne uprave, predviđenim trećim rebalansom, u iznosu od 147 milijun kuna . No, koliko bi se zapravo može uštedjeti na ovom glomaznom i skupom aparatu?

'Pa, znatan iznos koji bi se sigurno sezao možda i s nekim dvoznamenkastim postotkom. Znači moglo bi se tu znatno uštedjeti. Iako znate, ponavljam, puno veća ušteda je u tome da se dobro i efikasno obavlja taj posao', dodao je Mladen Vedriš. Kada se priča o uštedi troškova državne uprave, tri su ključna aspekta. Prvi su troškovi zaposlenika, prilično škakljivo i teško ostvarivo pitanje s obzirom na kolektivne ugovore vlade i zaposlenika javne uprave.

'To je i u političkom kontekstu vrlo teško provedivo,jednostavno se mora provoditi kroz narednih nekoliko godina s jasnim planom kako te ljude, koje bi vlada otpustila, zaposliti u privatnom sektoru', tvrdi Damir Novotny, ekonomski stručnjak. To podrazumijeva da bi vlada morala provoditi i politiku poticanja investiranja u privatni sektor kako bi amortizirala potencijalnu štetu od rezanja broja zaposlenih. Drugi aspekt su tvz. diskrecijski troškovi , odnosno materijalni troškovi pod kontrolom pojedinih ministarstava i vladinih agencija.

'Odgoditi investicije za bolja vremena'

'Da se kaže, u narednih tri ili četiri mjeseca svi ti troškovi moraju se smanjiti za 10 posto linearno i time bi prestale sve diskusije i jednostavno bi se ti troškovi smanjili', kaže Novotny. Treće ključno pitanje su investicije. U različite objekte i razne oblike materijalne i nematerijalne imovine. 'Država na takve investicije potroši desetak milijardi kuna godišnje što svakako mora zaustaviti i jednostavno u ovom momentu te investicije odgoditi za neka bolja vremena', dodaje Novotny. 

Izuzetno težak posao čak i kada bi u Hrvatskoj postojala izuzetna volja i snaga političkog kabineta. Uz sve to, čini se kako je Vlada propustila svoju priliku. Recesija je idealni trenutak za rezanje takvih glomaznih troškova što potvrđuju primjeri Danske, Nizozemske i Švedske, koje su se s istim problemom suočile prije dvadesetak godina. Prije desetak godina isto je napravila i Slovačka.

Nužne reforme i zaokret u Vladinoj politici

'Ovo je pravi trenutak, vlada ga je trebala iskoristiti pogotovo sada prije ljetne stanke. Mislim da je propustila tu šansu, jer jednostavno je pred kraj godine biti će teško, inercija troškova, troškovi jednostavno idu dalje. Pitanje je da li se može bilo što u ovoj godini učiniti', kaže Novotny.

Odgovor na ovo pitanje zatražili smo u ministarstvu Uprave, no ministar Mlakar jednostavno nije našao vremena u svom tjednom rasporedu za davanje izjava na ovu temu. Rezanje troškova državne uprave i povećanje njezine efikasnosti, u konačnici bi donijeli i znatno veći kapital i prihode. To, zahtijeva nužne reforme i zaokret u fiskalnoj politici za koje Vlada, na žalost, očito nema dovoljno snage. Projekcija proračuna za 2010. pokazat će hoće li se to promijeniti.

Emisiju Novac pogledajte u nedjelju u jutarenjm programu Nove TV.