Niz kobnih skokova u more u Istri i ovoga ljeta: Dosad je spašeno 12 osoba, ali posljedice će imati cijeli život

Uzalud, čini se, svakoga ljeta već godinama istarska policija upozorava građane i turiste da ne skaču u vodu nepoznate dubine i da ne skaču u more sa stijena. Medijske rubrike crne kronike pune se u gotovo pravilnom razmaku vijestima o tragičnim ishodima skokova s Galebovih stijena i Rta Kamenjak. 

Pročitajte i ovo SAVJETI HZJZ-a I POLICIJE Rastu temperature, ali i opasnost za kupače: Doznajte gdje je kupanje najopasnije i kako spriječiti tragedije

Početkom ovoga tjedna u razmaku manjem od sat vremena djelatnici Javne vatrogasne postrojbe (JVP) Pula i Hitne medicinske pomoći morali su u akciju spašavanja dvoje turista na gotovo istom mjestu zbog identičnih razloga.

Nešto iza 14 sati u utorak, 14. rujna, stigao je prvi poziv za pomoć jer je 20-godišnji Nijemac nakon skoka u mora na Kolumbarici ozlijedio kralježnicu. Spašavala su ga i izvlačila oko 40 minuta četiri pulska vatrogasca s dva vozila da bi ga hitna pomoć mogla odvesti u pulsku bolnicu, a to je adresa na kojoj je vrlo brzo završila i još jedna osoba.

Nova nesreća dogodila se samo stotinjak metara dalje ni sat vremena kasnije nakon što je 34-godišnja Njemica pri skoku u more također ozlijedila kralježnicu, a njezino izvlačenje i spašavanje da bi joj mogla biti pružena hitna medicinska pomoć trajalo je oko sat vremena. 

A i prije manje od dva mjeseca u popodnevnim satima na Rtu Kamenjak skok u more bio je koban za 22-godišnju Francuskinju koja je teško ozlijedila leđa. Također sredinom srpnja na tom mjestu, ali lani mlada Austrijanka istih godina teško se ozlijedila u ranim večernjim satima skačući sa stijena u more i završila u pulskoj bolnici.

I mogli bismo tako ovaj tužni podsjetnik protegnuti na niz kobnih skokova s tragičnim ishodima diljem hrvatske obale proteklih godina tijekom kojih su danak adrenalinu, neiskustvu, lošoj procjeni i nepoznavanju terena teško platili i brojni drugi, najčešće strani turisti, ali i domaći kojima skakačke avanture s više desetaka metara visokih atraktivnih stijena nisu bile strane.

Za potrebe ovoga teksta, međutim, zaustavili smo se na proteklih par godina u Istri s obzirom na mjesto recentnih događaja i učestalost njihova ponavljanja pa tako od ravnateljice Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Gordane Antić doznajemo da je na Galebovim stijenama i Kamenjaku samo ove sezone, koja još nije ni pri kraju, spašeno 12 života što je dvostruko više od prošle godine.

Srećom, i još uvijek daleko manje nego 2019. kada je zabilježeno čak 26 nesreća povezanih sa skokom u more. Lani je ipak s obzirom na epidemiološku situaciju bilo manje ljudi i na stijenama.

Pročitajte i ovo Za dlaku! Skok u more umalo završilo tragično kada se odlomio komad stijene
Pročitajte i ovo Životno je ugrožen Užas na Braču: Nakon skoka u more nije davao znakove života, reanimiran je i helikopterom prebačen u splitsku bolnicu

''Tijekom 2020.godine imali smo šest hitnih medicinskih intervencija, skok u more sa stijena, od toga četiri na Kamenjaku i dvije na Galebovom stijenama. Ove godine je bilo 12 hitnih medicinskih inervencija, od čega tri na Galebovom stijenama i devet na Kamenjaku'', pobrojala je za DNEVNIK.hr Antić.

Nesreće su se proteklih mjeseci događale između 12 i 18 sati, alkohol nije evidentiran kao uzrok pada, a po godinama starosti uglavnom je riječ o osobama mlađe životne dobi. 

Podjednako su ove godine stradavali i muškarci i žene, a među njima je bilo troje hrvatskih te devet stranih državljana. ''Ozljede koje su doživjeli su uglavnom ozljede kralježnice te manje ozljeda glave, odnosno slezene i jetre'', kazala je Antić.



Osim o vlastitom životu i zdravlju, skakači i skakačice mogli bi razmisliti i o tome da djelatnicima hitne medicinske pomoći problem posebno predstavlja ne samo nepristupačan teren što otežava pomaganje, već ih i zadržava na tom mjestu pa im je potrebno više vremena da stignu na drugu hitnu intervenciju što može imati posljedice po druge osobe koje također trebaju pomoć.

Moguće zabrane skakanja često nose dodatan rizik u vidu onoga da je zabranjeno voće još slađe, a živimo i u dobu društvenih mreža na kojima razne vratolomije imaju jako dobru prođu. No, skakanja se, ističu znalci, ne treba odreći, ali ga treba i može se dobro naučiti. 
 jer čak i sitne pogreške mogu dovesti do posljedica s kojima, u slučaju preživljavanja, neće biti lako nositi se u ostatku života.