Klimatska kriza polako, ali sigurno uzima maha, a njezine posljedice mogu se vidjeti i osjetiti. Upravo je zato danas bitnije nego ikad očuvati šume. One su pluća planeta unutar kojih se nalaze brojne biljne i životinjske vrste, a koliko je važno sačuvati njihovu biološku raznolikost, ali i stabla u urbanim sredinama, najbolje znaju inženjeri šumarstva – Nikola Magdić i Andrija Majić. Svoje su znanje iskovali na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, a svaki je stručnjak u svom području.

Galerija


Nacionalni park Plitvička jezera pod UNESCO-ovom je zaštitom od 1979. godine, a na listu je uvršten opravdano zbog svojih prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti. Upravo o tome brine se Nikola Magdić, voditelj odjela šumskih ekoloških ekosustava.

„Moj je posao voditi brigu o šumama, odnosno o vrstama i staništima na području NP-a Plitvička jezera. Naglasak je na ciljnim vrstama, natura vrstama i to su uglavnom velike zvijeri. Na području parka imamo 68 vrsta, stanišnih tipova i ptica. Da bismo utvrdili stanje populacija tih vrsta na području parka smo postavili klopke, odnosno fotozamke“, rekao je Nikola i objasnio: „U slučaju risa smo postavili hvataljke i u trenutku kada ris svojim prolaskom aktivira hvataljku, osoba zadužena za praćenje alarmira sve nas u odjelu. Mi tada moramo izaći na teren i vidjeti o kojoj životinji se radi. Potom se javljamo stručnoj osobi koja dolazi na lice mjesta, koja tu vrstu uspava i odradi kompletnu izmjeru, napravi morfometriju i stavi ogrlicu pomoću koje tu jedinku u budućnosti pratimo telemetrijski.“

Mladi stručnjaci u drvnoj industriji Budućnost drvne industrije: Mladi stručnjaci otkrivaju nam kako nastaju moderan i kvalitetan hrvatski namještaj i parketi

Maja Sabljak na terenu Bitne karike u našem ekosustavu: Maja i Hrvoje čuvaju pluća Hrvatske i brinu o autohtonim vrstama

Hrvatska je dio ekološke mreže Natura 2000. Cilj ekološke mreže je održavanje stabilnih populacija ugroženih vrsta i stanišnih tipova na razini Europske unije. Plitvička jezera jedno su od takvih mjesta, stoga je odgovornost na zaposlenicima parka velika.

Andrej Majić
Nikola Magdić (Foto: Nova Studio)

„Mi smo kao park dužni očuvati vrste u povoljnom stanju. Da bismo odredili povoljno stanje te vrste najprije moramo utvrditi njezinu inicijalnu brojnost, zdravstveno stanje i dr. Kad utvrdimo te parametre tada uspostavljamo praćenje stanja, odnosno monitoring kojim određujemo trend kretanja populacije. Ako se kroz to praćenje utvrdi da je populacija u opadanju, moramo pokrenuti mjere za povratak vrste“, rekao nam je Nikola.

On se često susreće s raznim vrstama životinja, pa tako i s velikim zvijerima poput medvjeda, vukova i divljih mačaka. To je za njega uvijek zanimljivo i uzbudljivo iskustvo, a susresti ih mogu čak i oni koji su se odlučili planinariti upravo unutar teritorija ovog parka, stoga je bitno obratiti pozornost na preporuke za planinare.

Andrej Majić
Nikola Magdić (Foto: Nova Studio)

„Susreti s velikim zvijerima nisu česti, ali ako se krećete kroz njihovo stanište, postoji mogućnost da ih sretnete negdje na našim stazama. Budući da mi imamo na području parka više od 30 kilometara planinarskih staza, preporuka je za sve one koji koriste te planinarske staze da glasno govore, tako da ih životinja može na vrijeme primijetiti. Onda se one udaljavaju jer se ne žele susresti s čovjekom“, rekao je Nikola Magdić.

Ela Kovač Mlade šumarice otkrile zašto su šume važne i zašto stablima prijeti odumiranje

Drvena instalacija u zračnoj luci Split djelo je KG Monta Rade čuda od drva: Njihovi radovi uljepšavaju interijere, a zbog zavidnog portoflija posla im ne fali

Kao osoba koja je došla iz obitelji šumara, upis na Fakultet šumarstva i drvne tehnologije za njega je bio logičan izbor, i nije pogriješio.

„Ja sam u šumarstvo krenuo iz obiteljskih razloga. To je bila tradicija u obitelji. Kad sam bio u srednjoj šumarskoj školi, zapravo nisam ovaj posao ovako zamišljao. Tek nakon studiranja na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije zapravo sam shvatio puninu svog poziva. Nakon više od 20 godina provedenih ovdje zapravo se ne mogu niti zamisliti nigdje drugdje nego u ovom poslu“, rekao je Nikola Magdić.

Andrej Majić
NP Plitvička jezera (Foto: Nova Studio)

Za razliku od Nikole, koji se brine o ekološkom sustavu našeg najpoznatijeg nacionalnog parka, mag. ing. urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša Andrija Majić brine se o stablima koja se nalaze u našoj neposrednoj blizini – onima u urbanim sredinama, no u svojem poslu susreće se s brojnim izazovima.

„Najveći je izazov mijenjati svijest među ljudima jer dosta ljudi gleda na stabla kao da nisu organizmi. Kao da nisu živa bića i onda žele da i mi tako postupamo s njima. Puno ljudi zna reći: 'Ma pusti, to je za šumu.' Ne, nije. Stabla su nam baš potrebna u gradovima, u svojoj prirodnoj formi. Upravo to nam je najveći izazov – pokazati ljudima čime se bavimo, zašto se s time bavimo i zašto je to potrebno“, rekao je Andrija Majić.

Andrej Majić
Andrej Majić (Foto: Nova Studio)

Drveće je u gradovima izrazito bitno jer osim što proizvodi kisik, ono upija štetne tvari i smanjuje zagađenje. No mnogi važnost stabala u svojoj okolini ne shvaćaju ozbiljno. Tu u priču ulazi Andrija, koji je sa svojim kolegom Goranom Huljenićem otvorio poduzeće Urbani šumari upravo sa svrhom brige o drveću u urbanim sredinama, kao što im i samo ime kaže.

„Fokus je na stablima. Mi pokrivamo sve što se tiče stabala u urbanim sredinama – od sadnje, njege mladih stabala, sadnica do održavanja velikih stabala, velikih površina, urbanih šuma. Posebno bih istaknuo dijagnostiku na stablima, princip nam nije samo doći i srušiti stablo, nego ga gledamo kao neku individuu, živi organizam koji želimo sačuvati na mjestu na kojem je u nekom svom prirodnom obliku“, rekao je Andrija.

Andrej Majić
Drveće je u gradovima izrazito bitno jer apsorbira štetne tvari i stvara kisik (Foto: Nova Studio)

Iako je bio jedan od učenika koji nije znao čime bi se u životu htio baviti, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u tom je trenutku pokrenuo novi smjer – Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša, stoga je odluka o upisu fakulteta brzo pala. Na njemu je izbrusio svoje znanje, a sada ga primjenjuje u praksi. Ipak, nije mu uvijek bilo lako.

„Nisam nikad mislio da ću se ovime baviti jer sam se u biti prije bojao visine, a ovaj je posao jako vezan za visinu. Nije mi bilo ni na kraj pameti da ću se ovime baviti, ali sam nekako prebrodio taj strah i drago mi je što se bavim ovime“, zaključio je Andrija.

Za njih niti jedan dan nije isti jer pokrivaju širok spektar područja i samim time idu na različite terene. Do sada su radili na mnogo projekata, no jedan se među njima posebno ističe.

Andrej Majić
Goran Huljenić (Foto: Nova Studio)

„Mi održavamo Botanički vrt u Zagrebu. To mi je najdraži projekt zato što opetovano dolazim u Botanički i svake godine gledam ta stabla na kojima radim, gledam kako reagiraju. Tamo koristimo neke metode liječenja stabala, pa onda iz godine u godinu možemo vidjeti napredak svoga rada“, rekao je Andrija.

Važnost šuma i stabala nikada nije bila veća negoli danas kada su gradovi sve zagađeniji, a svijet se istovremeno susreće s nezaustavljivim klimatskim promjenama. Šume su jedan od najkompleksnijih ekosustava na zemlji i kao takve ih trebamo čuvati jer one su te koje na sebe preuzimaju teret stvaranja kisika koji udišemo, apsorbiranja štetne tvari koje svakodnevno proizvodimo, ali su i stanište brojnih vrsta životinja i biljaka. Ovi zaljubljenici u šumu to jako dobro znaju te svakodnevno neumorno rade na tome kako bi one u svom prirodnom obliku dočekale buduće generacije.

Nova StudioSadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Fakultet šumarstva i drvne tehnologije po najvišim profesionalnim standardima.