Srednja dob ispitanika bila je 55 godina, a istraživači Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" iz Zagreba ispitivali su kakvoću različitih vidova zdravlja otočana, primjenjujući poseban, za tu svrhu projektirani upitnik.
Pokazalo se da otočani manje od kontinentalaca osjećaju zdravstvene smetnje, manje pate od bolova i smatraju da imaju više životne energije,navodi se u stručnom osvrtu dr.
Daria Sambunjaka, objavljenom u "Liječničkim Novinama".
Istraživači koji su rezultate istraživanja objelodanili i u "Croatian Medical Journalu", smatraju da je "otočka vitalnost" posljedica mediteranske prehrane i povoljnih klimatskih uvjeta.
Uz to, upozoravaju i na svojevrsnu prirodnu selekciju - bolesniji su napustili otoke i otišli na kopno u potrazi za boljom zdravstvenom skrbi, a zdraviji ostali na otocima.
Da sve nije tako ružičasto govori činjenica da su otočani svoje društveno stanje ocijenili gorim od opće hrvatske populacije. Požalili su se na zemljopisnu i društvenu izoliranost.
Sambunjak zaključuje da bi uz subjektivne procjene u nekom budućem istraživanju trebalo ozbiljnije u obzir uzeti objektivne, osobito zdravstvene pokazatelje.
