Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj. u proljetnu ili jesensku točku. Točke na nebeskoj sferi u kojima ekliptika presijeca nebeski ekvator zovu se točke ravnodnevice.
Pročitajte i ovo
Sunce na svom prividnom gibanju po ekliptici prolazi kroz proljetnu točku u trenutku proljetne ravnodnevice i jesensku točku u trenutku jesenske ravnodnevice. Tada je dnevni luk jednak noćnomu, pa obdanica i noć traju po 12 sati.
Jesenska točka jedno je od dvaju presjecišta ekliptike i nebeskog ekvatora, u kojem Sunce u prividnom godišnjem gibanju sa sjeverne nebeske polutke prelazi na južnu, što se dogodi oko 23. rujna. Tada je astronomski početak jeseni. Zbog Zemljine precesije i nutacije, jesenska točka neprestano se pomiče među zvijezdama i danas se nalazi u zviježđu Djevici, a nosi znak Vage, jer je u doba kada je današnji znak standardiziran bila u tom zviježđu.
Na dan početka jeseni, takozvanu ravnodnevicu, koja obično počinje 23. rujna, dan i noć traju po 12 sati, pa postupno nakon tog datuma dani postaju za jednu minutu kraći od noći, a noći jednu minutu duže od dana. Postoje dva razdoblja u jesen: rana jesen traje od 23. rujna do kraja listopada (početkom studenog), a kasna jesen traje od početka studenog, sve do 21. prosinca.
