Neviđena sramota na Plitvicama: "Problem treba hitno riješiti, to je ekološka bomba!"

Hrvatski Nacionalni park Plitvička jezera poznat je diljem svijeta i svake ga godine posjeti više od milijun gostiju, koji uživaju u fascinantnom spletu jezeraca i slapova, nastalih u vapnenačkom kršu. Priroda je dosta na tome mjestu stvorila pravi biser. No, iza naoko idilične slike već desetljećima plivaju brojni problemi.

Pročitajte i ovo krive Hrvatske vode Najmanje 40 objekata stradalo u Podgori, mještani vape za pomoći: "Ispred nas je još jako, jako puno posla..." vrhunac vodenog vala VIDEO Ono što je snimljeno iz zraka nije lako gledati: "Dunav izgleda snažno, hladno, mutno i prljavo"

Veliki je problem i nabujala izgradnja, posebice na području iznad Velikog slapa. "Ti objekti uzimaju vodu iz slapa, a budući da ne postoji kanalizacija, niz slap se slijevaju fekalne vode." Suradnik DNEVNIK.hr-a Romeo Ibrišević u dva je navrata posjetio NP Plitvička jezera te izvijestio o postojanju vrtača, jama u koje se slijevaju otpadne vode (ponajviše fekalne) tamošnjih hotela i ugostiteljskih objekata, a koje se nalaze kod sela Rastovača. Te su jame odavna neprikladne za prihvat povećanog priljeva otpadnih voda (zbog porasta broja posjetitelja) te se prelijevaju i postoji mogućnost da se fekalne vode kroz kraški teren probiju do samih Plitvičkih jezera, što bi moglo biti svjetski skandal. Naime, Nacionalni park i okolna naselja - nemaju kvalitetno riješenu kanalizaciju.

Gospođa koja na tom području ima djedovinu (podaci poznati redakciji) kazala je kako "sada to grozno izgleda, posebno kad znate kako je bilo prije". Navela je kako je donedavno kod naselja Jezerce cijela jedna livada bila natopljena fekalnim vodama, jer je prepumpna stanica koja se ondje nalazi gotovo 20 godina bila izvan funkcije. Prije nekoliko je mjeseci ona popravljena, ali otpadne vode i dalje se ne zbrinjavaju po standardima za ovako osjetljivo područje.

Predsjednik ekološke udruge Čuvari Korane Stipe Vuković kazao nam je: "Problem treba hitno riješiti, to je ekološka bomba!" Dodao je kako je bio planiran kolektor iznad kanjona Korane, pokraj šetnice i turističke zone, no oni su bili protiv, i to isključivo zbog lokacije, ne niječući potrebu rješenja samog problema. Naveo je kako je plan Općine Korenica bio staviti u funkciju stari cjevovod kod autokampa Korana, koji od izgradnje nije bio korišten. "Tko zna u kakvom je to danas stanju, a oni žele spojiti odvodnju na te stare cijevi. To sve i dalje ne rješava problem, jer se otpadne vode ispuštaju u zemlju."

Istaknuo je i da je vrtača u koju se slijeva najveći dio otpadnih voda nalazi 50-ak metara od kuća u Rastovači. "Svi o tome stalno govore, kopaju se i neke rupe, ali trajnog rješenja nema." Vuković je kazao i kako je veliki problem nabujala izgradnja, posebice na području iznad Velikog slapa. "Ti objekti uzimaju vodu iz slapa, a budući da ne postoji kanalizacija, niz slap se slijevaju fekalne vode", naglasio je.

Tim smo povodom kontaktirali Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te ih upitali jesu li upoznati s ovim ozbiljnim problemom te, ako jesu, što kane poduzeti. Odgovor prenosimo u cijelosti: "Rješavanje dugogodišnjeg problema s vodovodom i odvodnjom jedan je od naših prioriteta na kojemu se aktivno radi. Upravo je u tijeku finalizacija sporazuma koji će biti uskoro potpisan između Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera i lokalnog komunalnog poduzeća (Vodovod Korenica, op.a.).

Tim će sporazumom Nacionalni park Plitvička jezera predati sustav vodoopskrbe i odvodnje općinskoj komunalnoj tvrtki koja je sukladno odredbama Zakona o vodama nadležna za upravljanje tim sustavom te može izvršiti sanacije i unaprjeđenje sustava. Time će se spriječiti onečišćenje i omogućiti modernizacija sustava".

Iz Hrvatskih voda su pak poručili kako će Sporazum o sanaciji i rekonstrukciji vodnih građevina unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera u idućih nekoliko dana biti dostavljen potpisnicima radi pokretanja procedure potpisivanja. "Sporazumom će biti definirane radnje, provedbeni stadiji, rokovi te način financiranja sanacije i rekonstrukcije vodnih građevina. Isti predstavlja temeljno polazište kako bi se sustav vodoopskrbe i odvodnje na predmetnom području doveo na tehnički, tehnološki i sanitarno zadovoljavajuću razinu, a vlasništvo i upravljanje vodnim građevinama uskladilo s odredbama Zakona o vodama", navedeno je u odgovoru na naš upit.

Ravnatelj JU NP Plitivička jezera Anđelko Novosel na naš je upit što Uprava parka poduzima, unutar svojih ovlasti, odgovorio: "Javna ustanova upoznata je s problemom izravnog izlijevanja otpadnih voda u okoliš u naseljima Rastovača i Jezerce. Kolektorski sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za naselja Jezerce i Rastovača izgrađen je 80-ih godina dvadesetog stoljeća i od tada datira predmetni slučaj jer sustav pročišćavanja nikada nije izgrađen.

Sukladno člancima 202. i 203. Zakonu o vodama (153/09) Javna ustanova ne može obavljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje već isključivo javni isporučitelji čiji je osnivač lokalna samouprava. Sukladno tome Javna ustanova ne može niti biti nositelj infrastrukturnih projekata čiji je cilj izgradnja objekata vodoopskrbe i odvodnje.

U tijeku je proces prijenosa gospodarske cjeline uključujući infrastrukturu s Javne ustanove na lokalno, ovlašteno komunalno društvo. Hrvatske vode u suradnji s lokalnim ovlaštenim komunalnim društvima pripremaju interventno rješavanje problema predmetnog ispusta kao i sustavno rješavanje vodoopskrbe i odvodnje kroz aglomeracijski projekt".

Danas naime u NP-u Plitvička jezera postoji tek djelomično izgrađen sustav javne odvodnje fekalnih voda, bez uređaja za pročišćavanje. Otpadne vode NP-a i okolnih naselja ispuštaju se u rječicu Maticu te u vrtaču u naselju Rastovača, navedeno je na stranicama komunalca Vodovod Korenica. Ističe se i da trenutno stanje ne zadovoljava ni potrebe NP-a ni okolnog stanovništva.

U studenome prošle godine u Općini Plitvička jezera na ovu je temu održan sastanak na kojem su sudjelovali načelnici općina Rakovica i Plitvička jezera Franjo Franjković i Boris Luketić te direktor Vodovoda Korenica Hrvoje Kukuruzović. Tom je prilikom najavljen projekt aglomeracije sustava vodovoda i odvodnje Plitvička jezera, vrijedan 100 milijuna kuna, kojim bi se riješili svi problemi po pitanju vodoopskrbe i odvodnje u ove dvije općine, a financirao bi se, navedeno je tada, uglavnom iz EU fondova.

Iz koreničkog komunalca Vodovoda na naš su upit kazali kako oni aktivno sudjeluju u realizaciji Sporazuma o sanaciji i rekonstrukciji vodnih građevina unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera te dodali kako se nadaju da će, nakon što se provedu potrebne procedure svih tijela, doći do potpisa. "Sredstva za realizaciju osiguravaju potpisnici sporazuma, ali u većem dijelu su to sredstva Hrvatskih voda", istaknuli su iz Vodovoda.

Problem inicijalno leži u odredbama Zakona o vodama, kojima je propisano da sustavom vodoopskrbe i odvodnje mora upravljati komunalno poduzeće, a ne uprava nacionalnog parka. No dosad, a prošlo je više od pola stoljeća, to nije riješeno. UNESCO je prošlog ljeta uputio ozbiljno upozorenje i zaprijetio kako će Plitvička jezera zbog prevelikog broja turista i preizgrađenosti apartmanima ukloniti sa svog popisa zaštićene svjetske baštine.

Sve je počelo još 60-ih godina prošlog stoljeća, kad je kroz Liku i prema moru sagrađena cesta, i to kroz samo središte Nacionalnog parka. Tadašnja uprava NP-a pokušala je to spriječiti i tražila je da se cesta izgradi na obodu Parka, no uzalud. Naime, to je bilo vrijeme ekspanzije turizma, kojem su Plitvička jezera bila veliki magnet. Počela je izgradnja hotela, a da bi se pokrili troškovi, gradili su se i dodatni turistički kapaciteti. Hoteli su, nije zgorega istaknuti, smješteni u jednoj od najosjetljivijih zona parka.

Izgradnjom velikih objekata na Velikoj Poljani i Mukinjama nastao je veliki i do danas neriješeni problem odvodnje otpadnih voda. One su se bez pročišćavanja preusmjerile u vrtače, a iako je kasnije izgrađen kanalizacijski sustav uz obalu jezera Kozjak te kod Kozjačkih mostova ugrađene tlačne crpke i tlačni cjevovod, kojima su otpadne vode prebacivane na vrh kanjona Donjih jezera, otpadne vode i dalje se nisu pročišćavale. Cjevovod je potom položen do početka sela Rastovače, gdje i danas završava u obližnjim vrtačama.

Takav improvizirani sustav odvodnje godinama zagađuje dio jezera Kozjak, Donja jezera i početak Korane, a posljedice su bile lako uočljive - Donja jezera bila su zbog obilnog dotoka otpadnih voda gotovo obrasla močvarnom vegetacijom.

Međunarodna unija za zaštitu prirode, smještena u Švicarskoj, uoči Domovinskog rata isključila je Plitvička jezera iz Registra nacionalnih parkova, uz obrazloženje da su ugrožena prodorom turizma i s njime povezane infrastrukture u najosjetljivije dijelove parka, i prebacila ih u kategoriju značajnih krajolika.

Nakon odluke Vlade o osnivanju javnog poduzeća NP Plitvička jezera (1992. godine) izrađen je Program rada sa smjernicama zaštite, održavanja, prezentiranja, korištenja i promicanja Nacionalnog parka Plitvička jezera, na koji je suglasnost 1993. godine dala i Vlada. U tom je programu navedeno i da prostor NP-a treba u potpunosti osloboditi javnog prometa te na siguran i kvalitetan način riješiti vodoopskrbu i posebno odvodnju otpadnih voda. Otad je prošlo gotovo četvrt stoljeća.

UNESCO je još 1979. proglasio Plitvička jezera zaštićenom svjetskom baštinom, a tijekom Domovinskog rata uvrstio ih je u svoj registar ugrožene kulturne i prirodne baštine, ponukan i pretpostavkom da će u ratu taj prostor biti ugrožen. Nakon rata zaključeno je da ratna zbivanja nisu jako oštetila taj prostor, ali je još neko vrijeme ostao na popisu onih u opasnosti, jer je procijenjeno da bi mogao biti ugrožen zbog oštećene infrastrukture i porasta broja posjetitelja.

"Problem otpadnih voda hotelskih objekata, stanovanja, servisa i svega ostalog, čini se nerješiv sa šireg ekološkog gledišta, pa je i to jedan od razloga što je turistička privreda u granicama Nacionalnog parka neodrživa", napisao je Dragutin Böhm 1997. godine u svom radu "Aktualni problem zaštite i očuvanja Nacionalnog parka Plitvička jezera", koji je prenesen u Šumarskom listu. Böhm je od 1959. do 1971. godine bio direktor NP Plitvička jezera, a potom je do umirovljenja radio kao stručni savjetnik u tadašnjem Republičkom zavodu za zaštitu prirode.