Nagli pad temperature stigao je u vrijeme kada je krenula vegetacija. Gotovo sve rane sorte voćaka u punom su cvatu. U osjetljivoj fazi rasta je pšenica, a trpe i radovi na zemlji koja je postala prehladna za sjetvu ili sadnju. Proizvođači su na mukama i strahuju od velikih šteta.
''Neizvjesno je što će se desiti, nadamo se da će sutra biti ljepši dan, koliko je ovaj danas dan napravio štete, to ćemo vidjeti'', govori proizvođačica ekološkog voća iz Darde, Marica Završki.
Usred proljeća pao je snijeg, no dok se na istoku nije zadržao, u Istri, kod Pazina, odvila se prava mećava. Bura i hladnoća i u Puli. Ipak, proizvođače ne brinu pahulje.
Pročitajte i ovo
''Naredna dva, tri jutra su kritična kada očekujemo velike minuse'', otkrio je Petar Jurković, poljoprivrednik iz Pomera.
Plastenička proizvodnja donekle je zaštićena, Petar je poduzeo i dodatne mjere i na svojim usjevima je prskao i zaštitio usjeve. Najniže temperature očekuju se u središnjoj Istri, no neizvjesno je i u Baranji.
''Većina voćnih vrsta koja je, ako su cvjetovi otvoreni, može izdržati temperaturu do minus dva, ali ako ta temperatura traje neprekidno 10-tak sati, onda nema spasa'', objasnila je Ruža Skenderović iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.
Trpi i proizvodnja povrća. Josipova rajčica već je trebala biti u zemlji.
''Počeli smo pripremu da sadimo u plastenike, međutim, opet je odgođeno. Ne kao prošle godine, ali evo, i ove godine imamo šokova'', izjavio je povrtlar iz Darda, Josip Grabar.
Prekinuta je i proljetna sjetva, a hladan travanj ne godi ni ozimim kulturama. Mraz u ožujku već je ostavio traga na ranoj pšenici. Upravo su rane sorte najosjetljivije. Većih šteta na oranicama ipak ne bi trebalo biti, no pitanje je koliko će voćaka ove dane preživjeti.
"Šteta je 95 posto"
Marina Bešić Đukarić razgovarala je s voćarom Domagojem Škrobićem koji svoje marelice brani grijanjem. ''Ja sam branio ovu poziciju, danas je branimo i sa vatrom i sa ventilatorom i ako uspijemo obraniti onda ćemo imati nešto marelica za sebe i svoje prijatelje'', rekao je. Financijsku štetu je teško procijeniti jer se ona određuje ovisno o tržištu, ali vjeruje da je šteta iznad 95 posto.
Pročitajte i ovo
Osim marelica, Škrobić uz ostalo uzgaja još trešnje i kruške. ''Kruška je u fazi otvaranja pupova, vjerujem da će generirati neku štetu, ali da ništa nije posebno'', objašnjava. Trešnja je, također, u fazi otvaranja pupova te će neke sorte sigurno imati znatna oštećenja.
Marelica će na tržištu biti malo, ako ih uopće i bude. Ovisno o nadolazećim vremenskim neprilikama i rezultatu sadašnjih, tek će se vidjeti što će biti s tržištem.
Škrobić, osobno, nije zadovoljan s tretmanom osiguravajućih kuća prema poljoprivrednim proizvođačima. Modeli pomoći Europske unije i Hrvatske su dobro napravljeni, govori, a poljoprivrednici su svjesni da do štete može doći, ovisno o uzgajanoj kulturi.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
