Vlada je prihvatila nacrt prijedloga Stečajnog zakona prema kojem će predstečajne nagodbe postati njegov sastavni dio.
Pročitajte i ovo
građani biraju
Raspisani predsjednički izbori: Ovo su pravila
povećanje materijalniih prava
Sindikati javnih i državnih službi traže povišice! Nakon prve runde pregovora oglasio se Piletić: "Morat će preispitati zahtjeve"
'Predstečajne nagodbe idu u Stečajni zakon, i bit će isključivo u nadležnosti trgovačkih sudova. Do sada smo imali dualitet; jedan dio je vodila FINA, a drugi Trgovački sud. Vraćamo stvar na sud; FINA ostaje u postupku ali kao agent suda. Stečaj i predstečaj ići će brže. Predstečajne nagodbe su nagodbe, pa će element prisile biti manji nego do sada, pojasnio je Orsat Miljenić, ministar pravosuđa.
Kazao je kako bi se novim Stečajnim zakonom proces stečaja trebao ubrzati; u EU prosjek je 1,5 godinu a u Hrvatskoj tri godine. Onaj tko pokreće stečaj, morat će prikupiti svu dokumentaciju a ne samo zatražiti stečaj, pa bi stvari trebale ići brže, smatra Miljenić.
Razlozi za otvaranje predstečajnih nagodbi su prijeteća nesposobnost za plaćanje i nesposobnost za plaćanje koja nije trajna. Vlada sada prijedlogom stečajnog zakona razrađuje te uvjete, pa primjerice kao razlog za pokretanje predstečajnih nagodbi uvodi kašnjenje u isplati plaća duže od 30 dana te iznos evidentiranih neizvršenih osnova 20 posto veći u odnosu na prethodnu godinu.
Ako predstečajni postupak ne uspije ili je blokada duža od 120 dana, onda sud pokreće stečaj po službenoj dužnosti.
'Do sada, prijetnja kaznenom odgovornošću upravama koje ne pokrenu stečaj u praksi nije bila dovoljno jaka, pa su tvrtke nastavljale raditi i proizvoditi nered na tržištu', kazao je ministar Miljenić
'Očito smo pametniji, sa više iskustva, i trebalo bi bolje funkcionirati', konstatirao je premijer Zoran Milanović.
Za sanaciju zdravstvenih ustanova Vlada je odobrila 3,2 milijarde kuna kojima će se podmiriti obaveze prema dobavljačima, i to sa danom 31. prosinca 2013. godine.
Vlada je prihvatila jedan od zahtjeva hrvatskih braniteljia koji prosvjeduju te im je na odgodila na šest mjeseci razdvanje mirovina.
'To neće dovesti do nikakvih promjena u visini mirivone već će im se priznati radni staž prije nego što su sudjelovali u ratu', kazao je ministar Mirando Mrsić.
Također, usvojena je uredba prema kojoj niti jedan radnik neće moći početi raditi bez da ima prijavljeno mirovinsko osiguranje. Do sada su poslodavci imali rok za prijavu od 24 sata.
Vlada je na sjednici produljila 1500 radnih dozvola te dopustila još 215 novih dozvola za zapošljavanje stranaca u idućoj godini, od kojih je 15 za sezonsko zapošljavanje. "Mi smo ovih godina bili vrlo restriktivni i nastavljamo s istim kvotama kao što smo i do sada", kazao je Mrsić.
Nije prihvaćen prijedlog brodogradilišta, koja su zatražila 3218 novih dozvola za zapošljavanje. 'S obzirom da na Zavodu za zapošljavanje imamo svih kadrova, smatramo da se sa stručnim osposobljavanjem mogu zadovoljiti potrebe brodogradnje', objasnio je Mrsić.
Vlada je smanjila osnovicu plaće državnih dužnosnika na 3890 kuna bruto kako im, zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak, od 1. siječnja iduće godine primanja ne bi rasla za prosječno 1000 kuna. Do sada je osnovica iznosila 4221 kunu.
Milanović: Državnim dužnosnicima ne smiju rasti plaće
'Od 2008. godine do danas, osnovica za plaće državnih dužnosnika smanjena je za ukupno 29 posto', istaknuo je ministar uprave Arsen Bauk.
HAC će se zadužiti za reprogram kredita iz 2008. godine u iznosu od 70 milijuna eura.
'To su sve ove kamate koje plaćamo 25 godina. To treba svaki put ponoviti da ljudi znaju što plaćaju kad plaćaju cestarinu i gorivo', ustvrdio je premijer Milanović.
Odlukom o obnavljanju i skladištenju robnih zaliha, Vlada je odlučila obnoviti zalihe cjepiva protiv morbila, rubele i rubeole, i to nabavkom cjepiva od Imunološkog zavoda čija je ukupna vrijednost nešto veća od 4,5 milijuna kuna. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ustvrdivši kako se zamjenom cjepiva čini dobra stvar za Imunološki zavod.
Vlada je donijela i odluku o skidanju tajnosti s dokumenata Predsjedništva, Izvršnog vijeća Sabora i Sabora Socijalističke Republike Hrvatske. Oni su pohranjeni u Državnom arhivu, a bit će otkriveni javnosti prvi put u 30 godina. (N.C./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook