Top lista najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj: Pogledajte tko su ''sretnici'' i koliko zarađuju

Prosječna mjesečna neto plaća, s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj 2021. godine iznosila je 7.188 kuna što je sedam posto više nego prethodne godine.

Osim menadžerskih zanimanja gdje su plaće u prosjeku 128 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja, za 62 posto više od prosjeka, informacijskih tehnologija, za 36 posto, te telekomunikacija, za 23 posto.

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima i tekstilni radnici, za po 35 posto ispod prosjeka, te zaposleni u uslužnim djelatnostima, čija je plaća u prosjeku 28 posto ispod prosječne.

Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću imali su piloti - 21.936 kuna, direktori IT poslova - 20.549 kuna te regionalni direktori - 20.154 kune. Iza njih su slijedili kontrolori leta s prosječnih 19.201 kunu, te direktori prodaje s prosječnom plaćom od 17.712 kuna.

Najpotplaćeniji radnici su bili šivači s prosječnom mjesečnom plaćom od 4.294 kuna, spremačice s 4.332 kune te frizeri s 4.352 kune, a prosječna plaća lani isplaćena čistačima iznosila je 4.368 kuna i  zaštitarima 4.465 kuna, objavio je portal MojPosao, pozivajući se na podatke servisa MojaPlaća.

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su bile devet posto više od prosjeka i u prosjeku su iznosile 7.860 kuna. Primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su bila pet posto niža od prosjeka, 6.826 kuna, prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 6.750 kuna što je šest posto ispod prosjeka, a mjesečna zarada zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 6.570 kuna što je devet posto ispod prosjeka.

Najniže plaće, za 20 posto ispod prosjeka, bile su u Požeško-slavonskoj županiji. dok je u Brodsko-posavskoj to iznosilo 18 posto, a u Virovitičko-podravskoj 17 posto ispod prosjeka. Najviša prosječna plaća prošle godine je zabilježena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 8.041 kunu što je 12 posto iznad prosjeka.

Ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom imaju u prosjeku 59 posto višu plaću od prosječne. Osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 17 posto višu plaću od prosječne, 8.443 kune, a čak 40 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 6.020 kuna. 

Radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 5.862 kune što je 18 posto manje od prosjeka, dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 6.420 kuna, 11 posto ispod prosjeka. Do prosječne hrvatske plaće u iznosu od 7.188 kuna dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega kreću natprosječne zarade pa tako prosječna plaća onih koji iza sebe imaju između šest i 10 godina radnog staža iznosi 8.111 kuna što je 13 posto iznad prosjeka.

Pročitajte i ovo NAKON SJEDNICE GSV-a Aladrović: ''Isplata 13. plaće trenutačno definitivno nije realna''
Pročitajte i ovo HZZO UVODI RED Besplatno zdravstveno osiguranje moglo bi izgubiti 300.000 osoba: Na popisu su dvije skupine građana

Broj zaposlenih ispitanika kojima, pored plaće, poslodavac daje određene beneficije je lani blago porastao u odnosu na godinu prije - na 77 posto u 2021. godini, u odnosu na 73 posto u 2020. Najčešće je riječ o naknadi za putne troškove na koju je pravo imalo 36 posto radnika. Slijedi mobitel za osobnu upotrebu - 24 posto, fleksibilno radno vrijeme - 21 posto i topli obrok - 19 posto.

Poslodavci radnicima najrjeđe pokrivaju troškove kulturnih i/ili sportskih aktivnosti (jedan posto) te privatnog mirovinskog osiguranja ( dva posto).