Mišići nam trebaju da bi topili salo!

U Dijagnostički centar Kineziološkog fakulteta svi sportaši dolaze procijeniti u kakvom je stanju njihova kondicija. A od čega se ona sve sastoji, odlučila sam za Provjereno isprobati na vlasitoj koži. Početak- upitnik koji otkriva jesam li se ikada bavila sportom, jesam li imala kakvu bolest i kako se hranim. Jer upravo je hrana ono što nas pokreće - ona nam daje energiju koja se, ne potrošimo li je dovoljno, taloži u masno tkivo.

Pročitajte i ovo na fakultetu Pavičić Vukičević već ima novi posao, reagirala Blaženka Divjak: "Oni koji su naviknuli dobivati preko reda, nikada ne staju" Zavidna figura Kako je ministar Marić postao tema dana nakon cijepljenja: ''Najvažnije da se što prije vratimo na sportska borilišta''

Prije mjerenja masnog tkiva, potrebno je izmjeriti tlak, ali i saznati broj otkucaja srca u minuti dok mirujemo. Moje je 64, a to je dokaz da sam se nekada aktivno bavila sportom. Kod populacije koja ne vježba u prosjeku je 70 otkucaja u minuti, a kod sportaša 50 pa u pojedinim slučajevima i 35 otkucaja u minuti. Srce im toliko ojača da manje puta mora otpumpati da bi napravio protok krvi kroz tijelo. A zatim je uslijedilo ono čega se svi grozimo - uzimanje mjera masnog tkiva. Mjeri se 7 nabora na tijelu, te mjere se poslije uvrštavaju u formulu i tako pokazuju količinu masnog tkiva koje vidimo izvana. Zatim se radi test koji pomoću elektroda mjeri sastav tijela takozvana bioimpendacija- otkriva stanje organizma iznutra.

Za žene je zbog reproduktivnog sustava normalna razina masnoće 20 posto, za muškarce tek 12 posto. Ako nemamo mišića, nema tko potrošiti svu tu mast koju unosimo u organizam. A da bi mišići radili, potrebna im je naredba mozga. Da bi naš organizam znao aktivirati mišiće, prvo ih na tu akciju treba naučiti-baš kao što smo nekada mi učili voziti bicikl. Zato je bitno da se sportom bavimo kao djeca- jer mišići pamte. Kondicija se sastoji i od naše fleksibilnosti. Ovim testovima utvrđuje se koliko su mišići spremni za izvođene ovakvih pokreta. Fleksibilnost je upravo ono što nam omogućava pokrete koje radimo svaki dan, a da se od njih ne umorimo.

Pa testovi za mišiće nogu - do kojeg stupnja ih mogu rastegnuti. Potom su uslijedile vježbe ravnoteže - ovdje se testira aktivacija mišića koji nam omogućavaju da se vratimo u ravnotežu kada je izgubimo. Ali i stabilnost i pokretljivost zglobova. Kad smo jako mali učimo pokrete, razvijamo ravnotežu i koordinaciju. Signali putuju iz mozga do svake mišićne stanice, a one će se uključiti samo ako znaju što im je činiti. Zapustimo li mišiće, oni se neće aktivirati kada je potrebno jer stanice mišića treba stalno podsjećati što im je zadatak. Bavljenje različitim sportovima ostavilo je traga, ali i genetika je ono što nekima daje prednost pred drugima, ipak ona nije svemoguća jer za brzinu, eksplozivnost i gibljivost potrebno je vježbanje. Moj puls je stalno iznad sto otkucaja u minuti - a to znači da organizam dovodi kisik kako bi mišići mogli krenuti s razgradnjom masnoća.

'Supstance koje su najpotrebnije za izgrađivanje mišića se aktiviraju između 10 navečer i pola jedan u noći', otkriva nam kineziolog dr.sc. Vlatko Vučetić.

A nakon svih ovih vježbi slijedi ona najteža- test aerobne kondicije, odnosno test mojeg karidovaskularnog sustava. Prvo je potrebno odrediti kapacitet pluća. S maskom na licu koja će mjeriti količinu izdahnutog kisika i ugljičnog monoksida prvo ću hodati 3 kilometara na sat, a zatim će se brzina povećavati svakih 30 sekundi. Dok ja hodam, mjeri se koliko moja pluća mogu primiti i izadahnuti kisika dok se krećem, ali i moja tehnika disanja. Ne smijem govoriti pa se zato služimo znakovima kako bih mogla opisati kako se osjećam. Krećem se brzinom od 7 i pol kilometara na sat, a koliičina kisika koja prođe mojim plućima drastično se povećala. Sportaši kroz pluća proventiliraju i stotinu litara kisika dok rade ovo. A ja sam se već borila za dah s 39 litara zraka. Ventilacija zraka nam je potrebna kako bismo izbacili ugljični monoksid i tijelu doveli kisik. Na 12 kilometara na sat dosegnula sam svoj maksimum. U tom trenutku nisam mogla doći do zraka. Oporavak od napora je isto bitan faktor kondicije. Što smo u boljoj kondiciji oporavak je brži. Otkucaji srca spustili su se za 15 otkucaja u minuti, a kod vrhunskih sportaša vraća se u normalan ritam brzinom od 30 otkucaja u minuti. Kondicija nije samo sposobnost dugog trčanja bez da se uspušemo, kondicija je ono što nam omogućava da prođemo kroz svakodnevne aktivnosti, a da na kraju dana nismo izrazito umorni. A za solidnu razinu kondicije nije potrebno mnogo znoja.

'Isto kao što ja napravim ujutro, još dok sam u krevetu, 40 trbušnjaka, pa 40 leđnjaka. Radim čučnjeve dok si perem zube i recimo nekakve sklekove na podu.', kaže dr.sc. Vlatko Vučetić.

Tih 10 minuta ujutro i šetnja tijekom dana dovoljni su da podignu otkucaje srca, a time i ubrzaju metabolizam. A salo onda će se topiti, jer ćemo imati dovoljno mišića koje će ga trošiti, taman toliko da se ne taloži tamo gdje ga ne želimo. Iako sam solidno odradila testove, mahom zbog genetike i povijesti sportskih aktivnosti, otkrili su mi slabe točke - ako na njima ne počnem raditi, tijelo će mi se jedan dan za to osvetiti.
 

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.