Od nove nade do rušenja kreditnog rejtinga

Pročitajte i ovo Odluka Ustavnog suda Ministar Malenica: "Milanović je kršio Ustav. On i njegovi jataci ne žele prihvatiti poraz" analiza stručnjaka Je li moguće da na kraju ni Plenković ni Milanović ne budu na čelu Vlade? Pojavila se nova ideja

Zoran Milanović u 2012. godinu uplovio je kao svježi, tek imenovani premijer. Sabor ga je većinom glasova za predsjednika Vlade potvrdio netom prije Božića 2011. godine, a njegov prvi premijerski potez ove godine na izmaku bio je slanje novogodišnje čestitke građanima u kojoj je, između ostalog zapisao: ‘Svjesni smo da će odluke u novoj 2012. godini umnogome odrediti hrvatsku budućnost i budućnost naše djece’.

SIJEČANJ

Siječanj je protekao u Milanovićevom i Vladinom uhodavanju na funkcijama koje su upravo počeli obavljati, u užurbanoj izradi prijedloga novog državnog proračuna te u posljednjim pripremama za referendum oko ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Sam premijer je u prvo vrijeme bio pomalo samozatajan, pogotovo u odnosu na svoju prethodnicu Jadranku Kosor. Javnosti se najčešće obraćao na sjednicama Vlade i Sabora, dok je tumačenja konkretnih političkih prijedloga i 'slikanje pred kamerama' uglavnom prepuštao svom tadašnjem prvom potpredsjedniku Radimiru Čačiću i ostalim ministrima.

Ipak, iznimku je napravio prisustvujući s predsjednikom Josipovićem u zagrebačkoj crkvi Svetog Preobraženja Gospodnjeg liturgijskom slavlju povodom pravoslavnog Božića, kao i na obilježavanju 20. godišnjice priznanja Hrvatske od strane najjačih zapadnih država.

>> Sunčana Glavak napala Milanovića: Pa nevjerojatno, kako vam nije neugodno?

Na svom prvom aktualnom prijepodnevu, koje je obilježio ponajprije njegov promukao glas, najveći je okršaj imao s HDZ-ovkom Sunčanom Glavak. Ona ga je pitala o pozivu na suđenje koji je prvog dana zasjedanja novog saziva Sabora dobio jedan SDP-ov zastupnik, a Milanović joj je uzvratio da u konkretnom slučaju nije riječ o koruptivnom djelu. Kasnije je zbog svega prigovorio bivšoj premijerki i tadašnjoj šefici HDZ-a Jadranki Kosor, rekavši joj da je takvo pitanje Glavak postavila 'zadnji put', na što je Kosor burno reagirala.

Na dan referenduma o ulasku u EU, 22. siječnja, dao je intervju Novoj TV u kojem je bio nezadovoljan slabim odazivom građana. Tvrdio je da povećanje stope PDV-a nije prevara birača, ekonomsko stanje u državi ocijenio je ozbiljnim, a rekao je i da će uvijek biti spreman prihvatiti kritiku te da odgovornost nikada neće prebacivati na drugoga. 'Ja sam kriv', rekao je tada. Iste je večeri u društvu predsjednika Republike i Sabora nazdravio referendumskom rezultatu, prema kojem je dvije trećine izašlih odabralo ulazak RH u EU.

>> Milanović građanima: 'Sorry!'

Jedna od prvih u čitavoj seriji njegovih kratkih i lako pamtljivih izjava bila je već famozno 'Sorry!' povodom smjene Vladimira Ferdeljija s mjesta pomoćnika ministra prometa. On se javno drznuo prigovoriti načinu funkcioniranja nove vlasti, a Milanovićeva isprika bila je upućena građanima, s obzirom na zakonski propis prema kojemu je Ferdelji nakon otkaza imao pravo primati punu plaću sljedećih šest mjeseci. Na tada sve glasnije priče da bi hrvatski kreditni rejting mogao biti bačen u 'smeće', Milanović je rekao kako je to 'crno hipotetsko pitanje'.

Mjesec u kojem je po prvi put kao promatrač sudjelovao na sastanku zemalja članica EU u Bruxellesu za premijera je okončan izrazito pozitivnim rezultatom istraživanja koje je za Novu TV proveo Ipsos Puls. U redovitom Crobarometru građanima se vratio optimizam i njih je čak 49 posto smatralo da je država krenula u dobrom smjeru, dok je samog Milanovića pozitivnim ocijenilo čak 73 posto ispitanika. On je tu podršku nazvao 'beskamatnim kreditom koji su nam građani dali na vrlo kratki rok'. 'To nije kredit za potrošnju ili razmetanje, nego kredit za investicije, za ulaganje u bolje poslijepodne, ne sutra, nego poslijepodne. I to će trajati vrlo kratko, ljudi neće imati strpljenja. U ovom trenutku nam vjeruju i ponavljam da ih ne smijemo prevariti', rekao je Milanović.

VELJAČA

Početkom veljače dio Hrvatske pogodilo je snježno nevrijeme pri čemu je, između ostalih, zameten i Split. Suprotno praksi prijašnjih premijera, Milanović nije otišao u 'inspekciju' zasniježenih područja, a njegova prethodnica Kosor mu je spočitnula da je 'nakon tri dana došao iz jedne tople sobice, otišao u drugu toplu sobicu i zaključio da se nešto događa i vratio se na isto mjesto'. Premijer je njoj i drugim kritičarima uzvratio da ne želi raditi predstavu za medije. 'Mi se nećemo slikati u snijegu, ne želimo raditi predstavu odlazeći na snijeg. Ići ćemo tamo gdje je zaista teško', rekao je na sjednici Vlade.

>> Zoran Milanović s Brigitte Nielsen i James Bondom na bečkom balu

Sredinom mjeseca Milanović je otputovao do Beča, gdje se na tradicionalnom Opernballu družio s kremom austrijskog društva i brojnim uglednicima iz drugih država. Jednako kao i svojedobno Ivo Sanader, morao je poštovati 'dress code' te odjenuti frak i bijelu leptir kravatu, no za razliku od Sanadera, kojemu su odjeću navodno šivali po mjeri, Milanović je skupe krpice unajmio. Svoju različitost od prethodnika pokušao je dokazati i tijekom blokade prometnica od strane mljekara. Premda su oni to od njega zahtijevali, a slični su pozivi stizali i od bivše premijerke Kosor, Milanović se s prosvjednicima nije sastajao, već je rješavanje situacije prepustio svom ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini.

Inače, odlazak na bečki Opernball je Milanoviću od početka mandata bilo tek drugo inozemno putovanje, a na treće se zaputio krajem mjeseca. Odredište je bila Bosna i Hercegovina, a premda je posjet dobio uglavnom pozitivne ocjene, pomalo ga je zasjenio bojkot čelnika Milanovićeve 'sestrinske' stranke. Naime, predsjednik SDP-a BiH te ministar vanjskih poslova te države Zlatko Lagumdžija izbjegao je radni ručak s Milanovićem jer je njegov posjet doživio 'isuviše nacionalno obojenim'.

Nakon jedne od, kako ju je sam ocijenio, najmirnijih rasprava o proračunu, u Saboru je donesen i ključni dokument Milanovićeve Vlade, kojim je najavljivan porast BDP-a od 0,8 posto.

OŽUJAK

Milanović je ožujak započeo sudjelovanjem na summitu europskih čelnika u Bruxellesu, na kojem je Srbiji dat status kandidata za članstvo u EU. 'Srbija će moći otvoriti pregovore kada ispuni kriterije, a u tome Hrvatska ima iskustva. Prema nama su bili strogi i bit će i prema Srbiji. Bitno je samo da nema zloće i pakosti, dakle ako radiš i napreduješ onda očekuješ da i druga strana uzvrati, da ne blokira i ne zatvara vrata', rekao je Milanović o perspektivama Srbije, u kojoj je tada na vlasti još bila Demokratska stranka Borisa Tadića.

>> Milanović: EU će biti sredstvo za postizanje kvalitetnijeg života

U međuvremenu je Hrvatski sabor potvrdio ugovor o pristupanju između RH i EU, a premijer je tom prilikom rekao da je 'nakon dvadeset godina vrijeme da zaokružimo državu, ovo je taj važan trenutak, postigli smo i cilj, dobili smo i jedno važno sredstvo, a dalje je na nama'. Samo dan kasnije u Dubrovniku je ugostio predsjednika Europskog vijeća Hermana van Rompuya, s kojim je prošetao po dubrovačkim zidinama.

Sredinom mjeseca objavljeno je da brodogradilište u Kraljevici odlazi u stečaj. Uoči te odluke Milanović je rekao je brodogradnja sustav koji 20 godina preživljava i stvara gubitke. 'Brodogradnja će ostati u Hrvatskoj, ali ne u ovom obujmu i ne na način kao do sada. Ova odluka neće biti svima po volji, ali takva nam je sudbina, što ćemo'. Koji dan kasnije sastao se s Karlom Erjavcem, slovenskim šefom diplomacije, no problem Ljubljanske banke tada još nije bio na dnevnom redu.

Uoči proteka prvih sto dana Vlade Milanović se na sjednici kratko osvrnuo na proteklo razdoblje. 'Prošlo je 100 dana, premalo da bismo govorili o sebi, a prekratko da bismo izvlačili velike zaključke. Idemo raditi, to govore svi, ali idemo donositi odluke. A odluke donosimo. A kada su neke nepopularne i trenutno ne čine dobro, a dugoročno čine. Onda vodite takvu politiku', komentirao je Milanović.

TRAVANJ

Prvoga dana travnja navršilo se točno sto dana od početka rada nove Vlade, a tim je povodom Milanović dao intervju Novoj TV u kojemu je, između ostalog, još uvijek bio uvjeren u gospodarski rast ove godine, a s njim i u pad nezaposlenosti. 'Ja vjerujem u to, ali ne mogu davati fiksna obećanja. Zadržavanje kreditnog rejtinga je mala utjeha, ali zadržavanje kreditnog rejtinga i smanjivanje premije rizika su ključni, tek tada ćemo moći početi sami financirati velike projekte', rekao je. Komentirajući svoju ne prečestu prisutnost u javnosti i pred kamerama, rekao je da je to stvar stila i, aludirajući na Vladu Jadranke Kosor, da je 'onakav način vođenja Vlade i države na onaj način s pola kabineta na terenu nemoguć'.

Milanović je bio prvi hrvatski premijer koji je putem live-streama odgovarao na pitanja građana koja su mu stizala putem Twittera i Facebooka.

>> Ministar Komadina podnio ostavku! Milanović: Nije Žuta Lokva, nego zdravlje

Dana 4. travnja pala je prva ostavka u njegovoj Vladi. S dužnosti se iz, kako je tada naveo, zdravstvenih razloga povukao ministar prometa, mora i infrastrukture Zlatko Komadina, inače pripadnik svojevrsne Milanovićeve oporbe unutar SDP-a. Premda je Milanović rekao da je 'zdravlje jedini razlog zbog kojeg je on dao ostavku, ni Žuta Lokva, ni bilo što drugo', sam Komadina je kasnije ipak priznao da je pitanje (ne)izgradnje autoceste Rijeka-Žuta Lokva 'prelila čašu moga zdravlja'. Na njegovo je mjesto uskočio dotadašnji krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić.

Sredinom mjeseca premijer je od MUP-a zatražio zabranu okupljanja ekstremnih desničara iz nekoliko država na središnjem zagrebačkom trgu. 'Takvog međunarodnog okupljanja i te finte u Hrvatskoj neće proći. To ne bu išlo. Neće se dozvoliti okupljanje onih koji pozivaju na rušenje ustavnog poretka. Naša je obveza da se takvim idejama suprotstavimo', rekao je tada.

Nekako u isto vrijeme dao je i podršku tadašnjoj ministrici zaštite okoliša Mireli Holy, koja je inzistirala na imenovanju Sanje Kalambure za ravnateljicu Fonda za zaštitu okoliša. 'Činjenica je, ja sam to saznao, jer policijskim provjerama se ne bavimo, da osoba (Sanja Kalambura) navodno ima optužnicu protiv sebe. Dakle, Mirela Holy time preuzima još veću odgovornost i teret. (...) Da sam znao, da sam bio informiran, zaustavio bih to. Ali ne želim upirati prstom u Mirelu Holy jer vjerujem da ima vrlo visoke kriterije, ali ovo što radi nije bez rizika', govorio je Milanović.

Premijer se našao u sporu s Europskom komisijom oko plana da promjenom zakona omogući imenovanje ministara u nadzorne odbore nekih najvažnijih tvrtki u državnom (su)vlasništvu. Iz Komisije su mu kratko poručili: 'Pozivamo Hrvatsku da nas konzultira prije nego što ide u promjene', a ni on im nije ostao dužan: 'Primjedba EK je pomalo čudna, jer to pitanje nema veze s europskim pravom'.

SVIBANJ

Svibanj je bio prilično intenzivan mjesec kada su inozemna putovanja u pitanju. Na poziv kolege Viktora Orbana, Milanović je prvo otputovao u službeni posjet Mađarskoj, a jedna od tema bili su i odnosi Ine i MOL-a. Protokolom predviđenih 15 minuta za susret u četiri oka otegnulo se na čak dva sata razgovora. Nakon Mađarske, Milanović je odletio u službeni posjet Finskoj.

Vrativši se u Hrvatsku, najavio je da je dio programa njegove Vlade i promjena zakonske regulative o istospolnim zajednicama, tj. uvođenje mogućnosti za sklapanje registriranog partnerstva, što je nazvao 'srednje-nižim europskim standardom'. Na unutarstranačkim izborima kao jedini kandidat za predsjednika stranke izabran je u novi četverogodišnji mandat. Činjenicu da nije imao protukandidata dobar dio oporbe je kritizirao.

Polaganje vijenaca za nevine žrtve Križnoga puta u Teznom Milanović je iskoristio za radni sastanak sa slovenskim kolegom Janezom Janšom. Premda su razgovarali i o pitanju Ljubljanske banke, rješenje nisu našli.

Na summitu NATO-a u Chicagu hrvatski se premijer imao priliku susresti i razmijeniti nekoliko rečenica s predsjednikom SAD-a Barackom Obamom. Ondje ga je zatekla i vijest o pobjedi Tomislava Nikolića na predsjedničkim izborima u Srbiji. 'To je volja birača Republike Srbije, mi je poštujemo i ja vjerujem da ćemo imati kvalitetan odnos. To je jedna politička opcija koja je, formalno gledano u Europi nama malo udaljenija, ali to su susjedi', rekao je Milanović. On je iz Chicaga poslao i čestitku Tomislavu Karamarku na izboru za novog predsjednika HDZ-a.

U Bruxellesu, na summitu europskih čelnika iz redova socijalista i socijaldemokrata, Milanović je rekao da su dodaci na plaće i božićnice 'uspomene iz nekih ljepših vremena'. Na to se 'sjajno' nadovezala statistika u vidu pada BDP-a od 1,3 posto u prvom tromjesečju, čime se Hrvatska službeno vratila u recesiju.

Posljednjeg svibanjskog dana premijer je u intervjuu za Novu TV još uvijek vjerovao u rast BDP-a do kraja godine, ali više nije spominjao prvotno projiciranih 0,8 posto. Dapače, tada su sa sindikatima javnih službi tek otpočinjali pregovori, a premijer im je poslao sljedeću poruku: 'Ljudi, na knap smo, nemamo novaca.'

LIPANJ

Milanović je lipanj otvorio telefonskim otkazivanjem suradnje guverneru HNB-a Željku Rohatinskom. Komunikolozi su način otkazivanja kritizirali, no premijer je rekao: 'Mislim da smo to odradili na najkorektniji mogući način.'

Priča o Rohatinskom još se nije ni ispuhala, a na dnevni je red već stigla ostavka ministrice zaštite okoliša Mirele Holy, koja je kod prvog čovjeka HŽ-a urgirala za jednu tajnicu, inače suprugu njezinog stranačkog kolege iz SDP-a. 'Što da kažem? Žao mi je, ali odredili smo određene standarde ponašanja i toga se držimo. Ja sada mogu govoriti o profilu Mirele Holy, poštenju i njezinim namjerama, ali ovakve stvari se ne smiju događati', rekao je tada Milanović prihvaćajući njezinu ostavku.

>> Milanović: Karamarkov jezik je jezik 1945. godine; Karamarko: Vi ga najbolje poznajete

U drugom dijelu mjeseca krenuo je u prvo konkretnije prepucavanje s tada novopečenim šefom HDZ-a Tomislavom Karamarkom. Na njegovu tvrdnju da je vlast 'nenarodna', Milanović je rekao da je to jezik iz 1945. godine te da se HDZ igra vatrom. 'Ne moramo se voljeti, ne moramo imati isti pogled na svijet, na brak, pitanje života i smrti, na vjeru, ali valjda imamo isti pogled na Hrvatsku’, rekao je.

Uveo je i novu praksu neodlaženja na mise za Domovinu povodom državnih blagdana, što je naišlo na kritike dijela javnosti, a neslužbeno i same Crkve. 'Osobno sam odlazio na mise i odlazit ću dok sam premijer na katolički i pravoslavni Božić jer to smatram civiliziranim i pristojnim. U drugim situacijama vjera je privatna stvar. Mise su za vjernike, a ja nisam vjernik. O svemu sam informirao ljude na Kaptolu. Ako bih otišao, otišao bih iz poštovanja prema kardinalu', objasnio je premijer.

Uoči izricanja nepravomoćne presude Radimiru Čačiću branio ga je i tvrdio da je pravomoćna presuda jedino mjerilo kada je riječ o njegovu ostanku u Vladi. Spominjući istragu protiv direktora MOL-a Zsolta Hernadija i odnos Mađarske prema hrvatskim pravosudnim vlastima u tom slučaju, Milanović je povukao paralelu i rekao da je Hrvatska od Mađarske bolja po pitanju vladavine prava.

SRPANJ

Obranu Čačića nastavio je i u srpnju. Odgovarajući na pitanja korisnika društvenih mreža, Milanović je rekao da 'tamo gdje je u pitanju nehat, zla kob, tu ima prostora za ljudsko razumijevanje' te da on neće dopustiti da Čačić bude 'žrtva svog lošeg stila'. U međuvremenu je izbila i afera oko navodnih Čačićevih prijetnji bivšoj ministrici Holy. Milanović je i tu stao uz svog prvog potpredsjednika: 'Nitko iz moje Vlade neće otići zbog stila, nego samo zbog rezultata.'

Ekonomsko je stanje u državi tada još nazivao izazovnim, a ne dramatičnim, a izraz 'izvanredno stanje' još nije bio na vidiku.

Obećao je da će Dubrovnik biti spojen neprekinutom vezom s ostatkom Hrvatske, ali nije znao reći hoće li to biti Pelješki most ili neka druga veza. 'Hrvatska nema 400 milijuna eura, no ako dobijemo novac gradit ćemo most', rekao je komentirajući mogućnost da se izgradnja sufinancira iz europskih fondova.

>> Milanović učiteljima: Ispričavam se što će vam plaće biti manje!

Ukidanjem dodataka na plaće učitelja i nastavnika njihova su mjesečna primanja pala do 600 kuna. Milanović im je ponudio ispriku. 'Ispričavam se što će vam plaća biti manja, no ova godina je takva kakva je, druga će biti bolja. Kad budemo imali više onda ćemo vam to vratiti', rekao je.

Nakon što je u javnost izašao podatak da je premijerova savjetnica Zinka Bardić ujedno i zaposlenica privatne PR agencije, Vlada je štetu od priča o mogućem sukobu interesa, pa čak i više od toga, pokušala spriječiti zabranom državnim institucijama i tvrtkama da posluju s PR agencijama. 'O takvoj odluci nismo razmišljali prije par mjeseci, međutim količina žuči i agresije u određenim krugovima potaknula nas je da potpuno jasno definiramo - nema dodatnog plaćanja PR usluga javnim novcem. To se može napraviti iznimno za velike projekte, ali o njima će sve znati cijela hrvatska javnost, rekao je tada Milanović.

KOLOVOZ

Nedugo nakon proslave obljetnice Oluje u Kninu, Milanović se zaputio na godišnji odmor, koji je s obitelji iskoristio u državnoj rezidenciji na otoku Hvaru. U Starome Gradu na Hvaru bio je optimističan po pitanju gospodarskog oporavka, ali više nije govorio o rastu ove godine, nego o početku oporavka sljedeće. 'Kriza je velika, duboka i svjetska i sigurno će trajati još nekoliko godina, ali mi vjerujemo u početak našeg oporavka sljedeće godine', rekao je.

Bio je vjerojatno prvi hrvatski premijer kojim se u jednoj od svojih lažnih vijesti 'pozabavio' američki satirični web portal The Onion. Napisali su da ga je zatrpala repa s prikolice konjske zaprege.

>> 'Prepušteni smo slučaju, a država prepuštena slučaju je slučajna država'

Na obilasku sušom pogođenih područja na istoku Slavonije izrekao je sada već famoznu rečenicu o 'slučajnoj državi'. Komentirajući stanje u Babinoj Gredi, koja je sušu pretrpjela i lani, dok je godinu ranije u isto vrijeme bila poplavljena, Milanović je kazao da smo očigledno svi prepušteni slučaju, 'a država koja je prepuštena slučaju je slučajna država'. Tu ga je dočekao Tomislav Karamarko, nazvavši ga 'slučajnim premijerom jedne slučajne Vlade'.

Premijer je kasnije rekao kako će 'od sada Hrvatska biti namjerna, a ne slučajna država', a naknadno je čak, pokušavajući pojasniti što je zapravo rekao i mislio spornom sintagmom, reporteru Dnevnika Nove TV Mislavu Bagi usred intervjua ponudio okladu.

Krajem kolovoza Milanović se distancirao od predsjednika Josipovića u njegovom sukobu sa saborskim zastupnikom srpske manjine Miloradom Pupovcem. 'On je sad predsjednik svih građana. Mi imamo jedan vrlo kvalitetan radni i prijateljski odnos. Milorad Pupovac i njegova stranka su ljudi koji su stalno pri vlasti. Milorad Pupovac je 90-ih bio u Hrvatskoj, u Zagrebu. Kad su neki drugi koji su sada abolirani, i ja ih tretiram kao normalne hrvatske građane, oružjem ustali protiv hrvatske države. Oni su sada isti kao vi i ja. Međutim, Pupovac je bio ovdje i riskirao da ga netko bijesan od Hrvata koji su prognani napadne tu u Zagrebu, ostao je ovdje cijelo vrijeme', rekao je Milanović.

RUJAN

Početak rujna obilježila je revizija prognoze hrvatskog kreditnog rejtinga naviše od strane agencije Fitch, a Milanović je zadovoljno istaknuo kako je to rezultat sistematskog rada te da će se nastaviti u istome smjeru, iznoseći pritom želju da rejting, kada bude odlazio s vlasti, bude viši, i to s predznakom 'A'.

Pamti se i njegov biblijski citat koji je iskoristio kao odgovor kritičarima Vladina prijedloga podjele Hrvatske na statističke regije, među kojima su najglasniji bili zastupnici HDSSB-a. "Postoji psalam o Židovima u Babilonu, koji kaže 'Ako te zaboravim, Jeruzaleme, neka mi se osuši desna ruka.' Isto se može reći i za Slavoniju", rekao je. Nekoliko dana kasnije Bibliju je spomenuo i pri predstavljanju izmjena Ovršnog zakona: 'Ako netko misli da je Biblija ili Stari zavjet kompliciran, neka pročita ovršni zakon.'

>> Milanović oporbi: Stvarno me tjerate da budem neugodan!

Na prvom jesenskom zasjedanju Sabora premijer i oporbeni zastupnici su na neki način zamijenili uloge. Umjesto da oni njega rešetaju pitanjima, on je njih izrešetao odgovorima. U jednom od brojnih 'spuštanja' HDZ-ovcima kazao je i da ga stvarno tjeraju da bude neugodan.

Tijekom službenog posjeta Njemačkoj susreo se s kancelarkom Angelom Merkel. U govoru koji je održao u sjedištu zaklade Friedrich Ebert nahvalio je Hrvatsku, ali ju je nazvao i zemljom paradoksa, što je opet izazvalo određene kritike u oporbenim redovima.

Krajem mjeseca sudjelovao je na zasjedanju UN-ove Opće skupštine, a posjet New Yorku iskoristio je i za još jedan kratak susret s predsjednikom SAD-a Barackom Obamom.

LISTOPAD

Posljednji ispraćaj i oproštaj od preminulog predsjednika Sabora Borisa Šprema obilježili su prvi listopadski tjedan. Upućujući svoju posljednju poruku Špremu, Milanović je rekao: 'Tvoj život je bio lijep i na njega možemo svi biti ponosni. Ovo nije poza, ovo je iskreno. Ovo su trenuci u kojima trebamo biti zajedno, a vrijeme je grubo. Dragi Boris, dragi prijatelju, dragi druže, zbogom.'

>> Premijer najavio mogućnost novog referenduma o EU!

Govoreći o gospodarskom stanju, premijer ga je nazvao ozbiljnim, ali ne i dramatičnim. Na summitu europskih čelnika u Bruxellesu najavio je mogućnost novog referenduma o EU, s obzirom da, primjerice, bankovna unija u nastajanju uopće nije bila predmetom pregovora s Hrvatskom.

Ponovno je bio u Berlinu, gdje se još jednom susreo s kancelarkom Merkel, a bilo je to u trenutku kada su iz Njemačke stizali prilično disonantni tonovi o (ne)spremnosti Hrvatske za članstvo u EU. 'Bilo je i greški u proširenju Europske unije, zato razumijemo preispitivanje', izjavio je u Njemačkoj premijer.

Posjetio je i Vatikan, gdje se susreo s papom Benediktom XVI. 'Razgovarali smo o stanju u svijetu, krizi, povijesti Hrvatske te kršćanima u Siriji. Papa je nevjerojatno fokusiran', opisao je susret Milanović. Na samom kraju mjeseca, u Zagrebu se sastao s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton.

STUDENI

'Dajte molim vas više prestanite s ovim, prestanite ako Boga znate!' Bila je to Milanovićeva poruka HDZ-ovcima, koje je prozvao da prijedlogom rezolucije o načelima prometnog povezivanja Dubrovačko-neretvanske županije potpaljuju strasti i šire strah u javnosti. Doduše, u sličnom mu je stilu uzvratio Tomislav Karamarko, rekavši da 'ako Boga zna, neka se počne baviti svojim poslom'.

Tijekom rasprave na sjednici Vlade o uvođenju fiskalnih blagajni, premijer je rekao da su jasnoća i transparentnost ustvari jedno te isto te je svoju tvrdnju popratio citatom Voltairea: 'Sloboda je kad se čovjek pokorava zakonu, a ne pojedincu.'

Na početku posljednje ovogodišnje saborske sjednice, tijekom aktualnog prijepodneva opet je rešetao oporbene zastupnike, a dok je još sjedio u sabornici stigla je i informacija o pravomoćnoj presudi Radimiru Čačiću. Istoga dana na izvanrednoj je press konferenciji prvi potpredsjednik podnio ostavku na sve dužnosti u Vladi, a Milanović se od njega oprostio sljedećim riječima: 'Mađarski sud je donio bezuvjetnu oduku i gospodin Čačić je napravio ono što je rekao da će napraviti ako se to dogodi. Dogodilo se, nažalost. To je tako. Ja sam ga štitio do sada i učinio bih to opet, za svakoga od vas. I za njega, ne zato što je to on nego zato što smatram da, koliko god da je u pitanju tragedija, to je jedan djelić sekunde u kojem vam se život promijeni, a htjeli biste sve vratiti natrag, a ne ide. Tu su, nažalost, političke posljedice, ali ljudske posljedice su puno gore i za one kojih više nema i za njihovu obitelj i za njega osobno. Surađivali smo odlično i falit će u Vladi, jako, baš jako. Bio je meta svih mogućih i nemogućih napada, kriv za sve. Katkad mi se činilo da je i uživao u toj ulozi, na način ako već nekog kad već nekog moraju, neka tuku mene. Ali, što je, tu je. Njegovi rezultati govore za njega i prije deset godina.'

Samo dva dana nakon osuđujuće presude Čačiću, stigla je oslobađajuća presuda hrvatskim generalima Gotovini i Markaču. 'Radi se očito o dvojici nedužnih ljudi, ali to ne znači da rat nije bio težak i krvav i pravedan, što se Hrvatske tiče. U tom ratu je bilo grešaka za koje je odgovorna hrvatska država, a ne Markač i Gotovina, to se u ovom trenutku ne smije zaboraviti. Markaču i Gotovini hvala što su toliko izdržali za Hrvatsku', rekao je Milanović.

Na HNS-ovo priopćenje, kojim se ta stranka usprotivila uvođenju poreza na nekretnine, Milanović je reagirao pomirljivo. 'Ako smo pogriješili, nije oglavu, zakon se ne mora donijeti.' Dodao je i da nije nezadovoljan priopćenjem. Istaknuo je da nije "nezadovoljan" priopćenjem HNS-a. 'Nisam nezadovoljan, ja sam za uvijek za razgovor, vidite to u Saboru, koji će sve više biti nalik na zapadnoeuropske parlamente, a sve manje nalik na kozačku skupštinu.'

PROSINAC

Milanović je u intervjuu za Novu TV na pitanje je li iznevjerio očekivanja građana ustvrdio kako nije jer njegova koalicija prije izbora nije ni obećala ništa. 'Kad sam rekao 'ne smijemo ih iznevjeriti' zna se na što sam mislio. Dakle, ne smijemo ih prevariti i to nismo učinili, sigurno. Da je teško, teško je, da je neizvjesno, neizvjesno je, ali da imamo šanse i da teškim radom i naporima možemo naprijed i da možemo biti jedna od europskih priča o uspjehu, to možemo', rekao je. Priznao je da je njegov stil komunikacije grub, 'ali samo onda kada me se provocira'.

Nakon što je na Vladi prošao prijedlog zakona koji omogućuje neisplatu božićnica javnim službenicima, premijer je rekao: 'Radije bismo dali, nego da ljudi prosvjeduju, ali u ovom trenutku toga nema.' Istovremeno je uputio apel javnim tvrtkama da iz solidarnosti prema ostalima iz javnog sektora svojim zaposlenicima ni oni ne isplate božićnice.

>> Milanović o Jakovini: Ne dajte da nas love na ovakvim sitnicama

Ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu zbog propusta s imovinskom karticom javno je 'oprao' na sjednici Vlade, ali je istovremeno stao i u njegovu zaštitu. 'Oni koji ne vide balvan revoluciju u svom oku, a traže iverak u tuđem, naći će ga', rekao je Milanović osvrćući se na Jakovinine kritičare. Ministru je poručio da mu se propust nije trebao dogoditi: 'Nemojmo dopustiti da nas na ovakvim sitnicama naprosto love, pa da se ljudi moraju pravdati, a zapravo se nemaju oko čega pravdati. Potrudimo se da poštujemo zakon.'

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar premijera je kazneno prijavio zbog 'nezakonite prodaje državne imovine'. Milanović je na prijavu odbio dati komentar: 'Ne, ozbiljan sam čovjek, bar vjerujem da sam ozbiljan čovjek i s ozbiljnim ljudima mogu razgovarati.'

Tijekom summita EU u Bruxellesu, Milanović je našao vremena za susret sa slovenskim kolegom Janezom Janšom, no najvruće bilateralne teme, čini se, nisu bile temom njihova razgovora. 'Razgovarali smo, više onako, o Božiću, biciklu, skijanju i takvim stvarima, a što se tiče ovoga drugog (ratifikacije) mi smatramo da je sve riješeno, Hrvatska duboko vjeruje i tvrdi da je sa svoje strane ispunila sve obveze, očekujemo da svi ispune svoje obveze, kao što je Hrvatska ispunila svoje. Ne možemo nikoga natjerati na to, na kraju krajeva, ako netko želi može vas ucjenjivati, ali vidjeli smo iz novije povijesti da takva politika uvijek na kraju izgubi', rekao je Milanović.

Nakon rušenja hrvatskog kreditnog rejtinga od strane S&P-a, premijer je izjavio da 'MMF može doći samo ako ga pozovemo, ali mislimo da to nije potrebno', a sam pad rejtinga u 'junk' status komentirao je sljedećim riječima: 'Kada su nam prije tri mjeseca digli kreditni rejting rekao sam, bez euforije, mogu nam ga i srušiti. To se i dogodilo. Naša je Vlada prva koja je smanjila rashode, išla u fiskalne mjere racionalizacije. Rejting agencije gledaju svoj interes, a njihov interes su njihova ulaganja. Misle da nam savjetuju što misle da je najbolje. Jedino gospodarski rast u Hrvatskoj jamči povrat njihova ulaganja.'

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook