Izlazak na slobodu Ivica Todorić nazvao je pobjedom, a na blogu nastavlja s prozivkama za politički progon.
Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan poručuje - apsolutno se ne radi o političkom procesu. Otkriva i da se kriminalističko istraživanje u slučaju Agrokor nastavlja te najavljuje nove istrage.Todorić za to vrijeme ostaje na slobodi, ali uz nadzor policije. Morat će se tri puta na tjedan javljati u policijsku postaju.
Stručnjak za kazneno procesno pravo Damir Primorac za Novu TV je objasnio rokove i postupak predaje okrivljenika iz jedne u drugu državu članicu Europske unije temeljem Europskog uhidbenog naloga.
„Ako tražena osoba pristaje na vlastitu predaju, pravomoćna odluka o izvršenju europskog uhidbenog naloga trebala bi biti donesena u roku od 10 dana nakon njezina pristanka. Ako pak ne pristaje na predaju, pravomoćna odluka o izvršenju europskog uhidbenog naloga trebala bi biti donesena u roku od 60 dana od uhićenja tražene osobe.
Ako, u posebnim slučajevima, europski uhidbeni nalog ne može biti izvršen u gore navedenim rokovima, pravosudno tijelo izvršenja o tome odmah obavještava pravosudno tijelo koje je izdalo uhidbeni nalog, navodeći razloge kašnjenja. U tome slučaju, rok može biti produljen za dodatnih 30 dana“, kazao je Primorac.
Primorac objašnjava kako u posebnim okolnostima, ako država ne može poštovati propisane rokove, ona o tome obavještava Eurojust (tijelo Europske unije koje je osnovano za poticanje i unapređenje suradnje pravosudnih tijela država članica EU u sprječavanju teških oblika kriminala), navodeći razloge za kašnjenje.
„Ne želeći ulaziti u predmetni postupak jer mi nije poznato što je g. Todorić izjavio nadležnim tijelima Velike Britanije, za pretpostaviti je kako je upravo sadržaj njegovog iskaza i dostavljena dokumentacija, kako ona koja je dostavljena od Republike Hrvatske, tako i ona koju je dostavio g. Todorić, bila razlog što se o europskom uhidbenom nalogu nije odlučilo u propisanim rokovima. Dakle, vrlo lako je moguće da će nadležni sud Velike Britanije zatražiti dodatnu dokumentaciju od Republike Hrvatske kako bi mogao donijeti konačnu odluku hoće li g. Ivica Todorić biti predan Republici Hrvatskoj ili ne“, kaže Primorac.
Ističe da ako Hrvatska smatra da Velika Britanija bez opravdanog razloga višekratno prekoračuje rokove za izvršavanje EUN-a, Ministarstvo pravosuđa može o tome obavijestiti Vijeće Europske unije kako bi se takvo postupanje Velike Britanije ocijenilo na razini država članica Europske unije.
„Takva mogućnost ne samo da je propisana Okvirnom odlukom, već je ona sadržana i u hrvatskom Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Sama činjenica da g. Ivica Todorić nije zadržan u istražnom zatvoru temeljem europskog uhidbenog naloga ne znači ujedno da će jednog dana biti donesena odluka o predaji odnosno da će biti odbijena predaja. Naime, prilikom odlučivanja o europskom uhidbenom nalogu, nije nužno da protiv uhićene osobe bude uvijek određen istražni zatvor.
U ovom slučaju interese Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji zastupa tužiteljstvo Velike Britanije. Pretpostavljam da je tužiteljstvo Velike Britanije u tom predmetu predlagalo određivanje istražnog zatvora protiv g. Ivice Todorića, ali je sud procijenio da se ista svrha može ostvariti određivanjem jamstva te jednom od tzv. mjera opreza kao npr. oduzimanje putne isprave, obveza redovitog javljanja nadležnim policijskim tijelima, nošenje sigurnosne narukvice i sl.
Mišljenja sam također da će tužiteljstvo Velike Britanije, ukoliko za to postoji zakonska mogućnost, izjaviti žalbu protiv odluke kojom sud nije odredio istražni zatvor tako da svakom slučaju treba pričekati i pravomoćnost te odluke“, poručio je Primorac.
